Novac države i za privatne fakultete

Glasovima SDP-a i opozicije prošle godine je zbog norme o privatnim fakultetima zakon pao. SDP sada ima drugačiji stav
74 pregleda 14 komentar(a)
Slavoljub Stijepović, Veselin Vukotić, Foto: Arhiva Vijesti
Slavoljub Stijepović, Veselin Vukotić, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 03.10.2014. 11:47h

Vlada je utvrdila Predlog zakona o visokom obrazovanju, koji predviđa da se iz državne kase finansiraju i privatni fakulteti za koje Vlada procijeni da su od javnog interesa. Zbog takve norme Skupština je prošlog ljeta, glasovima SDP-a i opozicije, vratila Ministarstvu prosvjete zakon na doradu.

Prema informacijama “Vijesti”, ministri iz SDP-a su juče glasali za ovaj zakon, što nagovještava da će ovog puta dobiti većinu i u parlamentu.

Kriterijume propisuje Vlada

"Za finansiranje studenata na studijskim programima od javnog interesa na privatnim ustanovama (fakultetima) mogu se obezbijediti pare u budžetu. Kriterijume za utvrđivanje studijskih programa od javnog interesa na privatnim ustanovama propisuje Vlada, uz prethodno mišljenje Savjeta. Vlada donosi odluku o studijskim programima od javnog interesa na privatnim ustanovama za svaku godinu. Vlada utvrđuje broj studenata i visinu sredstava za finansiranje studenata na studijskim programima od javnog interesa na privatnim ustanovama za svaku godinu“, stoji u predlogu zakona.

Slična norma koja potencijalno zagovara finansiranje privatnih aktuelna je od 2003. godine, a razrađena u važećem propisu iz 2010. Novi predlog zakona obavezuje ustanove da sprovode postupak samoevaluacije kvaliteta studijskih programa, nastave i uslova rada na kraju svake studijske godine.

Studenti će da ocjenjuju fakultete

"U postupku samoevaluacije vrši se anketiranje studenata na svim nivoima, najmanje dva puta godišnje o studijskim programima, nastavi, uslovima i radu akademskog osoblja. Rezultati anketiranja studenata objavljuju se na veb stranici ustanove. Izvještaje o samoevaluaciji usvaja organ upravljanja ustanove. Ustanova izvještaj o samoevaluaciji dostavlja Ministarstvu i Savjetu”, stoji u Predlogu.

Kako bi se obezbijedio bolji kvalitet crnogorskih fakulteta, u postupku reakreditacije, evaluaciju ustanove sprovodi inostrana akreditaciona agencija za obezbjeđivanje kvaliteta.

"Odluku o angažovanju agencije donosi Ministarstvo uz prethodno pribavljeno mišljenje Savjeta. Inostrana akreditaciona agencija vrši evaluaciju ustanove na osnovu sopstvenih standarda ili standarda za evaluaciju ustanova koje donosi Savjet, u skladu sa standardima za evaluaciju ustanova u Evropskom prostoru visokog obrazovanja...”, stoji u propisu.

Pomoćnica ministra za visoko obrazovanje Mubera Kurpejović kazala je juče nakon sjednice Vlade da Predlog ima za cilj da obezbijedi sistem obezbjeđivanja kvaliteta.

Mubera Kurpejović

“Zakon predviđa i rangiranje ustanova visokog obrazovanja, kako bi naši fakulteti dobili mogućnost da se nađu na prestižnim svjetskim rang-listama. Definisano je i cjeloživotno učenje u svrhu smanjenja nezaposlenosti”, kazala je Kurpejović.

Ona je objasnila da je zakon važan i zbog privremeno zatvorenog poglavlja 26, ali i poglavlja 23, zbog čega će po skraćenoj proceduri stići do parlamenta.

“Stranci će se u Crnoj Gori upisivati pod istim uslovima kao i crnogorski studenti”, pojasnila je ona.

Fakulteti da ponište plagijate

Predlog prvi put uređuje i pitanje plagijata, što je sve češća pojava u crnogorskoj akademskoj sferi.

"Autorizovani rad (stručni, naučni ili umjetnički) za koji nad ležni organ (Fakultet) utvrdi da je plagijat smatra se ništavnim, kao i ocjene, nagrade, zvanja i titule koje je lice koje se koristi plagijatom steklo na osnovu takvog rada. Ustanova je dužna da proglasi ništavnim sve ocjene, nagrade, zvanja i titule koje je lice iz stava 1 ovog člana steklo na toj ustanovi, na osnovu takvog rada“, stoji u Predlogu.

Zakon obavezuje ustanove i da najmanje jednom u toku pet godina moraju vršiti istraživanje tržišta rada.

Bonus video: