Agencija za zaštitu prirode i životne sredine dala je saglasnost na elaborate procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju male hidroelektrane „Bukovica 1“ i “Bukovica 2” na rijeci Bukovici, koje planira da gradi „Hydra MNE“ iz Podgorice.
Ista Agencija je u martu vratila investitoru elaborat i dala rok od tri mjeseca da ga doradi, zato što su utvrđeni brojni nedostaci, i time potvrdila ranije primjedbe stručnjaka, nevladinih organizacija i mještana Bukovice, koji su podnijeli čak 118 primjedbi za jednu i 114 za drugu elektranu.
Hydra MNE, čiji je vlasnik Hydra Podgorica, dobila je koncesiju na vode Bukovice na 27 godina i ima namjeru da gradi dvije mini centrale. Vlasnici kompanije Hydra su Milovan Maksimović, brat od ujaka bivšeg premijera Mila Đukanovićai Jovan Gordijan. Izvršni direktor je Boban Garović. Manji udio u vlasništvu ima i Igma energy, Igora Mašovića, brata gradonačelnika Andrijevice Srđana Mašovića.
U brojnim primjedbama na elaborat navodi se da se u proceduru krenulo bez elementarno potrebnih podataka kao što se nulto stanje životne sredine, zona sanitarne zaštite vodoizvorišta, vremenski raspored za izvođenje i prestanak funkcionisanja projekta, planirani početak i završetak izvođenja radova, opis alternativa... Navodi se da bi se gradnjom uništilo stanište vrste koja postoji samo tu na cijelom svijetu, kao i kvalitet voda koja je sada A1 klase. U komentarima na elaborat navodi se da nisu vršena zakonom propisana istraživanja, da ne postoje detaljni podaci svih parametara životne sredine na užoj lokaciji projekta, zbog čega se ne može utvrditi nulto stanje.
U novom rješenju na ponovljene elaborate, Agencija je navela da je utvrđeno je da su elaborati urađeni u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu” i da “sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu”.
U elaboratima, koje je uradio podgorički Institut za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu - Zavod za ekologiju piše da je izgradnja predviđena u prostoru Lokalne studije lokacije mHE „Bukovica“, u zahvatu PUP-a Šavnik.
“Za izgradnju mHE “Bukovica 1” obezbijeđena je lokacija, koju čine prostor za vodozahvat, za cjevovod u dužini od 3.250 metara i za objekat mašinske zgrade”, piše u elaboratu.
Projektom se predviđa godišnja proizvodnja te mHE od 11,6 gigavatsati (GWh) električne energije, a u elaboratima se tvrdi da neće imati negativnog uticaja na zemljište, kvalitet voda i vazduh, ali i da još nisu urađene zone sanitarne zaštite vodoizvorišta koja se mogu koristiti za vodosnabdijevanje ili flaširanje vode u komercijalne svrhe
Cjevovod “Bukovice 2”, kako piše u elaboratu biće dužine 4.425 metara. Projektom se predviđa godišnja proizvodnja 5,97 GWh električne energije.
Iz Ekološkog pokreta “Donja Bukovica” organizovali su više protesta i akcija na terenu i preko društvenih mreža i poručuju de neće dozvoliti gradnju “ni po koju cijenu”.
“Idemo dalje, borimo se. Ako oni budu toliko jaki, čekamo ih na mostu u Bukovici, pa kom opanci kom obojci”, poručio je Nikola Vemić, predsjednik Ekološkog pokreta.
Na drugoj strani, Boban Garović izvršni direktor Hydra MNE, koja planira gradnju dvije elektrane na Bukovici, kazao je ranije “Vijestima” da je reakcija dijela mještana Bukovice zbog planiranih gradnji malih hidroelektrana “u potpunosti ishitrena i neopravdana, jer će i oni i Opština Šavnik od njih imati samo koristi”. On je naveo da je mnogo više ljudi za gradnju, nego koji su protiv, a da se u medijima pojavljuje samo dio mještana koji ne žele da se upoznaju sa projektom, već ga u startu odbijaju.
Za kvalitetno praćenje potrebno najmanje godinu
Pojedini eksperti su upozoravali da će rok od tri mjeseca biti problematičan, jer bi za kvalitetno istraživanje bila potrebna godina dana i angažovanje više stručnjaka, naročito u dijelu monitoringa vrsta koje mora da se obavi u najmanje dva godišnja doba. I u samimim elaboratima se navodi da će vrsta vodeni cvijet koja postoji samo tu i nigdje drugo u svijetu zbog gradnje mHE potencijalno potpuno nestati, što bi nanijelo neprocjenjivu štetu biodiverzitetu Crne Gore.
“U ovom trenutku bez monitoringa nemoguće je naučno utvrditi da li će ovo odista dogoditi, ali velika je vjerovatnoća da to toga može doći. Loša vijest je da je vrsta aktivna vjerovatno u kasno proljeće i ljeto (orginalno jedinke su sakupljene u junu) pa će planirani vodozahvat imati veći negativan uticaj nego što je to sa vrstama koje su aktivne u jesen”.
Bonus video:
