Institut alternativa smatra da je nerazumljivo zašto se Vlada u nacrtu Zakona o državnom tužilaštvu odlučila na predlog rješenja koje, kako su kazali, favorizuje karijerne tužioce i onemogućava sudije Vrhovnog suda, redovne univerzitetske profesore ili advokate da konkurišu za te pozicije.
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Stevo Muk, kazao je da je ta organizacija u okviru javne rasprave, dostavila Ministarstvu pravde komentare na nacrt Zakona o državnom tužilaštvu.
Sugestije koje su pripremili proizilaze iz istraživačkog rada Instituta, posebno u oblasti jačanja međuinstitucionalne saradnje u oblasti krivičnog pravosuđa.
Oni su posebno naglasili nezadovoljstvo uslovima za izbor Vrhovnog državnog tužioca i posebnih uslova za rukovodioca osnovog i višeg državnog tužioca - član 35 i 39.
"Potpuno je nerazumljivo zašto se Vlada odlučila na predlog rješenja koje favorizuje karijerne tužioce i onemogućava sudije Vrhovnog suda, redovne univerzitetske profesore ili advokate da konkurišu za ove pozicije, posebno kada je u isto vrijeme aktuelni Tužilački savjet predložio sudiju Vrhovnog suda za kandidata za vrhovnog državnog tužioca dok je u prethodnom (neuspješnom) postupku imenovanja najviše glasova u Skupštini dobio advokat", rekao je Muk.
Prema njegovim riječima, novom odlukom Tužilački savjet je pokazao da razumije da i izvan tužilačke strukture ima pravnika sa kapacitetima za vršenje rukovodilačkih funkcija u tužilaštvu pa nije jasno zašto se u nacrtu Ministarstva prave insistira na drugačijem rješenju.
On smatra da je potrebna izmjena predloženih uslova na način što će se propisati minimum godina rada na poslovima pravne struke.
"U dijelu ocjenjivanja, neopravdano su državnih tužioci VDT izuzeti od redovnog ocjenjivanja kao i rukovodioci koji obavljaju drugi mandat. Poseban nedostatak je što nacrt zakona nije predvidio praćenje sprovođenja Programa rada koji sadrži viziju organizacije posla u državnom tužilaštvu a koji je bio jedan od kriterijuma za izbor rukovodioca", ukazao je Muk.
On je dodao da su u IA, uočili tendenciju da se članovi Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika isključe iz svih komisija i drugih radnih tijela Tužilačkog savjeta čime se obesmišljava njihova uloga u Tužilačkom savjetu a sav rad ostaje “u rukama” državnih tužilaca.
"Smatramo da je iz razloga koji su opštepoznati, ovim zakonom potrebno propisati da Državno tužilaštvo dostavlja Skupštini poseban šestomjesečni (do kraja avgusta za prethodnih šest mjeseci i do kraja feruara za prethodnu godinu) izvještaj o postupanju državnog tužilaštva u predmetima sa elementima korupcije i organizovanog kriminala", reka je Muk.
Kako je naveo, izostanak redovnijeg izvještavanja prema javnosti i Skupštini je očigledan i iz konteksta odredbe člana 131 koji propisuje obavezu sačinjavanja posebnih izvještaja ali samo za potrebe izvještavanja prema Evropskoj uniji i međunarodnim organizacijama.
Bonus video:
