Ministarstvo saobraćaja i pomorstva najavilo je da će naredne godine predložiti izmjene aktuelnog i kontroverznog Zakona o jahtama koji je 2007. donijet po željama većinskog investitora Porto Montenegra, kanadskog milijardera Pitera Manka.
Usvajanje tog zakona bio je jedan od uslova koji je Mank ispostavio Vladi Mila Đukanovića za konačno zaključenje transakcije u kojoj mu je Vlada za 3,26 miliona eura prodala tivatsko vojno brodogradilište Arsenal.
Prema ugovoru o prodaji Arsenala, Vlada je, kao prodavac, imala i obavezu da “uvede i implementira gdje je neophodno pravni okvir prihvatljiv za kupca kako bi se uveo željeni poreski režim, koncesije i pravila, zatim carinska i imigraciona pravila i procedure... a radi konkurentnijeg okruženja pogodnog za jahte, u koju svrhu se kupac slaže da će omogućiti međunarodnu podršku i konsultacije o svom trošku“.
Tako je Skupština Crne Gore 27. jula 2007. donijela Zakon o jahtama koji je prethodno Vlada pripremila u saradnji sa stručnjacima Mankovog tima, kako bi se u Crnoj Gori stvorio “podsticajan ambijent za razvoj jahtinga“. Tim propisom uveden je poseban registar jahti, te niz olakšica njihovim vlasnicima i operaterima, od kojih bi se neke mogle smatrati i svojevrsnom legalizacijom takozvanog crnog čartera.
Inspekcija bezbjednosti plovidbe od početka 2012. do danas otkrila je samo devet slučajeva nepravilnosti prilikom kontrola jahti za iznajmljivanje i izrekla ukupno 6.050 eura novčanih kazni
Naime, jahte koje se ne registruju za iznajmljivanje u Crnoj Gori, i pored toga po našem zakonu imaju pravo da tokom boravka u crnogorskim vodama ukrcaju četiri puta maksimalan broj lica na koji je brod registrovan - putnika i posade, što je svojevrsna legalizacija “divljeg čartera“.
Da su stvari, ipak, otišle predaleko i da država nema gotovo nikakvog fiskalnog efekta od činjenice da stranci sada “obrću milione“ iznajmljujući jahte iz naših marina, nakon šest godina primjene Zakona o jahtama, postalo je svjesno i Ministarstvo saobraćaja i pomorstva.
“Donošenjem ovog zakona imala se u vidu i namjera suzbijanja sivog tržišta u oblasti iznajmljivanja jahti, kako bi se očuvao dobar ambijent za nautičare, a Crna Gora promovisala kao nautička destinacija. Inspektori sigurnosti plovidbe ukazali su više puta na to da određena rješenja u zakonu nijesu dobra, pa ministarstvo za narednu godinu planira izmjenu Zakona o jahtama, kako bi se otklonili ti nedostaci”, saošteno je “Vijestima” iz PR službe Ministarstva saobraćaja i pomorstva.
Koliko je rad nadležnih državnih službi u toj oblasti loš, pokazuje činjenica da je Inspekcija bezbjednosti plovidbe od početka 2012. do danas otkrila samo devet slučajeva nepravilnosti prilikom kontrola jahti za iznajmljivanje i izrekla ukupno 6.050 eura novčanih kazni za prekršaje po tom osnovu.
Sve to dešava se u situaciji kada na Crnogorskom primorju radi nekoliko desetina stranih i domaćih jahti koje se čarteruju mimo propisa.
Ministarstvo sabraćaja i pomorstva dužno je da vodi evidenciju firmi i preduzetnika registrovanih za djelatnost čartera jahti što ono u ovom trenutku nema, a nema ni, takođe po zakonu obaveznu, evidenciju domaćih i stranih jahti koje su registrovane za čarter u državi.
Resor ministra Ivana Brajovića potvrdio je “Vijestima” da je od jahti koje viju crnogorsku zastavu i koje su upisane u nacionalni registar, samo pet registrovano za djelatnost iznajmljivanja, dok podataka koliko stranih jahti to radi kod nas, u ovom ministarstvu nemaju.
Iz te institucije su saopštili i da je ukupno od vinjeta - oznaka kojom se dokazuje prijava dolaska i ispunjavanje uslova za plovidbu strane jahte u teritorijalnom moru Crne Gore, tokom 2012. naplaćeno ukupno 691.952 eura, dok je taj prihod za osam mjeseci ove godine povećan na 751.381 euro.
Vinjete, zavisno od veličine broda i dužine intervala na koji se daju, koštaju od 40 do 1.500 eura.
Od taksi svega 2.230 eura
Crna Gora za cijelu 2012. nije naplatila ni centa od vlasnika stranih jahti koje se iznajmljuju u državi, dok je ukupan prihod za osam mjeseci ove godine po tom osnovu više nego simboličnih 2.230 eura.
Koliko je to malo, najbolje potvrđuje podatak da bi se, po članu 37 aktuelnog Zakona o jahtama, za svaku stranu jahtu koja se iznajmljuje u Crnoj Gori, u budžet morala uplaćivati jednogodišnja nadoknada koja iznosi od 1.500 eura za jahte dužine od sedam do 12 metara, do 10.000 eura za jahte duže od 24 metra.
Galerija
Bonus video:
