Ključni problem Crne Gore jeste estetsko uništenje prostora, prirode i kulture sa posebnim akcentom na uništenje zone pored puteva, ocijenio je uspješni turistički poslenik Slavenko Šućur.
Šućur, ekspert za komunikacije i od prije nekoliko godina vlasnik hostela "Old town" u Kotoru, zabilježio je na putu od Podgorice do aerodroma Golubovci nekoliko fotografija koje govore o tome kakve slike Crne Gore turisti, prolazeći kroz pojedine djelove Crne Gore, vide.
"KAP će biti ugašen ili ne, Njemci su nas okupirali pa smo se oslobodili, Turci i Mleci su bili i prošli, ali kada jednom uništimo estetiku Crne Gore, njen jedini pravi konkurentni resurs u današnjem svijetu, postaćemo u ekonomskom i kulturnom smislu zemlja trećeg svijeta.
Ukoliko se to desi, unuci gospode Kneževića, Bokana ili Radulovića, kao primjeri osoba koje su stekle određeno imanje u Crnoj Gori, biće u najboljem slučaju niža srednja klasa u Evropi, a u realnijem - siromašni.
"Ukoliko bismo uredili zone oko turističkih puteva i destinacija u CG, ona bi, kao i svaka druga robna marka, dobila na vrijednosti kod naših gostiju"
O ostalima da ne pričamo", rekao je on “Vjestima”.
Šućur ističe da naša zemlja mora da iskoristi svoj ključni resurs - ljepotu. Ipak, objašnjava da gost koji sleti na tivatski aerodrom, da bi proveo ljetovanje u Budvi ili Kotoru, mora proći kroz Grbalj, a time, kako kaže, neće steći najljepši utisak o Crnoj Gori.
"Njegov prvi utisak u Crnoj Gori će biti: divlja industrijska zona, šut, otpad, izrazito ružne kuće i pomoćni objekti, neokrečeni objekti, stovarišta, čak i kamenolomi koji nagrđuju krajolike u nezamislivim dimenzijama - neka vrsta balkanske Gaze.
Ako pokuša da se kreće po Crnoj Gori, gotovo neprekidno će se kretati kroz slične predjele – put kroz Sutomore, Ulcinj, Heceg Novi, Cetinje, Zetu, put Podgorica - Nikšić, svuda po sjeveru", ističe Šućur.
Kao trenutno možda jedini izuzetak on ističe saobraćajnicu Kotor - Žabljak, i to samim tim što je nova. Međutim, napominje da je i ona je već pod napadom divlje urbanizacije.
"Pošto radimo često transfer gostiju do Žabljaka, već sada ne postoji stajalište – vidikovac, na kom bi naši gosti mogli da stanu i uživaju u pogledu, a da nije zatrpan šutem - smećem ili unakažen nekim neturističkim objektom", objašnjava on.
Šućur je kazao da ti prizori neminovno utiču na percepciju o Crnoj Gori kao turističkoj destinaciji, podsjećajući da "vrijednost jedne destinacije turisti iznosi onoliko koliko mu uzdaha izmami".
Zato je, kako tvrdi, moguće izračunati materijalnu štetu koju tako pravimo, a uzimajući podatak da naša zemlja prihoduje oko 700 miliona eura od turizma.
"Računica je zapravo jednostavna. Ukoliko bismo uredili zone oko turističkih puteva i destinacija u Crnoj Gori, ona bi, kao i svaka druga robna marka, dobila na vrijednosti kod naših gostiju", rekao je on.
Na osnovu toga, kompletna turistička ponuda bi mogla kreirati veće cijene, od restorana do prenoćišta: "Ukoliko uporedite naše cijene sa razvijenijim destinacijama u kojima se u starim gradovima poput Kotora kafa naplaćuje tri puta više, razumno je pretpostaviti da bi takva korekcija omogućila dizanje cijena 10 odsto".
“To je povećanje 10 odsto na nivou obrta, ali na nivou profita je sigurno značajno veće – profit bi bio veći 30 do 40 odsto. A tih 70 miliona eura godišnje nijedan KAP, niti Željezara, ne mogu stvoriti”, ocjenjuje Šućur.
Napominjući da se kod nas više ne može govoriti o zaštiti već o popravci, on smatra da je trend legalizacije bespravnih objekata “jedna od najvećih, ako ne i najveća, civilizacijska i ekonomska katastrofa Crne Gore”: "Njime betoniramo, doslovno i preneseno, naš put ka siromašnoj zemlji trećeg svijeta.
To što će država uzeti neke novce u tom procesu, je pirova pobjeda kolosalnih razmjera".
Problem koji se može riješiti za godinu dana
"Svima nam mora biti jasno da osoba koja sluša turbo folk nema izgrađene estetske standarde i ne može da se bavi turizmom, jer je srž turizma estetika. Što znači da velika većina stanovništva trenutno nije u stanju da se bavi turizmom"
Šućur vjeruje da se sa povećanim entuzijazmom državnih organa i malo dodatnog budžetiranja, ovaj problem može riješiti u toku jedne godine, makar na nivou uklanjanja već postojećih količina otpada sa turističkih lokacija, kao i njihovog kasnijeg održavanja.
"Skrenuo bih pažnju da je Crna Gora mala država i par astronomskih kazni za one koji odlažu otpad bi se jako brzo pročulo i poprilično riješilo problem. Šta kasnije raditi sa prikupljenim otpadom je već kompleksnija tema za neke druge osobe i organe", kazao je on.
Šućur je istakao da su kriterijumi jasni i da sve što ruinira funkciju turizma u predjelima ili pored puteva kojima prolaze turisti, mora biti uklonjeno ili popravljeno. Ili "ukoliko je to nemoguće", onda treba pričati o novim putevima.
"Kalkulacije su jasne, novaca za to ima i mora biti", smatra on.
Podsjećajući na stihove Ramba Amadeusa da je “turbo folk sistem sagorijevanja naroda”, Šućur ističe da već 20 godina živimo turbo folk: "Svima nam mora biti jasno da osoba koja sluša turbo folk nema izgrađene estetske standarde i ne može da se bavi turizmom, jer je srž turizma estetika.
Što znači da velika većina stanovništva trenutno nije u stanju da se bavi turizmom".
Galerija
Bonus video:
