Ukupan broj nezaposlenih na kraju prošle godine, prema izvještaju Zavoda za zapošljavanje, iznosio je 31.232, što je 2,3 odsto više nego godinu ranije. Od ukupnog broja čak 7.749 ima fakultetsku diplomu, to je 24,8 odsto ili četvrtina ukupnog broja. Na kraju 2011. nezaposleni visokoškolci činili su19,3 odsto ukupnog broja nezaposlenih.
Broj nezaposlenih visokoškolaca u Crnoj Gori već nekoliko godina stalno raste, pa ih je na dan 31. decembar prošle godine bilo za čak 4.400 nego 2008. Najveći rast ostvaren je prošle godine i to za 1.900 ili za 31,6 odsto više nego na kraju 2011.
Tokom prošle godine se na biroe rada prijavilo ukupno 9.510 nezaposlenih sa fakultetskim obrazovanjem, od čega 178 magistara i 11 doktora nauka, međutim posao je zvanično prošle godine našlo 5.549 fakultetlija. Od tog broja svega 382 su zaposlena na neodređeno, a ostali prema drugim vrstama ugovora.
Da fakultetska diploma više nije garant zaposlenja pokazuje i podatak da se smanjuje broj nezaposlenih sa srednjom školom. Broj onih sa prvim stepenom obrazovanja je prošle godine smanjen za 10 odsto, sa drugim za šest odsto, trećim 5,3 a sa četvrtim za jedan odsto.
Broj nezaposlenih magistara je istovremeno povećan za 17 odsto sa 129 na 152, a doktora nauka koji čekaju posao sa šest na 12. Gotovo nevjerovatno zvuči podatak da se na Birou rada nalaze i dva doktora nauka koji su mlađi od 25 godina.
Broj nezaposlenih magistara je istovremeno povećan za 17 odsto sa 129 na 152, a doktora nauka koji čekaju posao sa šest na 12
Profesor na Ekonomskom fakultetu i bivši ministar za evropske integracije dr Gordana Đurović kaže da u Crnoj Gori nema previše fakultetski obrazovanih ljudi, već da naša ekonomija nije dovoljno razvijena. Ona smatra da država svojom razvojnom i obrazovnom politikom treba da bolje balansira razlike između ponude i tražnje na tržištu rada, kao i da svaki pojedinac treba da brine o svakodnevnoj nadogradnji svojih sposobnosti i obrazovanja, jer je ono cjeloživotni proces.
“Ako pogledamo posljednje podatke popisa iz 2011. godine u Crnoj Gori je 17 odsto stanovništva sa višim i visokim obrazovanjem što predstavlja značajno visok broj populacije ukupnom stanovništvu. Međutim ako posmatramo ciljno stanovništvo kao što je Evropska unija i uzrast od 30 do 34 godine onda EU ima 31 posto visokoobrazovnog stanovništva u tom uzrastu a njihov cilj njihovoj razvojnoj strategiji je da do 2020. imaju 40 odsto. U toj ciljnoj grupi Crna Gora ima već 25 odsto visokoobrazovanih, ali naša privredna struktura nije takva kao što je u razvijeni zapadnoevropskim ekonomijama”, kazala je Đurović.
Ona smatra da je Vladin program za finansiranje pripravničkog staža relaksirao ovaj pritisak na Zavod, ali i da ubuduće treba pratiti situaciju na tržištu rada, kao i evropske politike za rast i zapošljavanje i njihove preporuke.
“Svi programi treba da vode prilagođavanju zahtjevima tržišta rada, stimulisanju zapošljavanja domaće radne snage i pripravnika i većoj mobilnosti radne snage. Ukupni rezultat bi naravno bio bolji ukoliko bi bio veći raspoloživi budžet i snažnije mjere u ovoj oblasti. Dosta se i uradilo, ali ekonomske aktivnosti zahtijevaju od države da bude još aktivnija naručito sada kada nemamo mnogo novih radnih mjesta”, smatra Đurović.
Ona je navela da je važno što je više prapravnika u ovom vladinom programu angažovano u privatnom sektoru i u stranim kompanijama nego u državnim institucijama i da su njihova prva iskustva pozitivna.
“Trebalo bi mlade ljudi, koji su kroz ovaj program angažovani u sistemu države da rade devet mjeseci, maksimalno iskoriste jer to su ipak najnovija znanja, to su najčešće dobri studenti sa znanjem dva strana jezika. Njih treba potpuno staviti u funkciju onoga što se zove današnji izazov javne administracije i naših ograničenih administrativnih kapaciteta”, navela je Đurović.
Ograničenje državnog Univerziteta da prime na društvenim fakultetima manje studenata neće, prema njenom mišljenju, samo po sebi dovesti do smanjenja upisa nego će se samo ta kvota studenata koji su i dalje zainteresovani da studiraju prebaciti na privatne fakultete tako da to nije instrument koji sam po sebi može da doprinese usklađivanje ponude i tražnje”, kazala je Đurović.
Najviše zapošljavanja bilo je u djelatnosti trgovina 3.561 radnik, hoteli i restorani 3.023, građevinarstvo 2.108, komunalne, društvene i lične usluge 2.005...
Prošle godine je ukupno zaposleno 20.909 nezaposlenih. Najviše zapošljavanja bilo je u djelatnosti trgovina 3.561 radnik, hoteli i restorani 3.023, građevinarstvo 2.108, komunalne, društvene i lične usloge 2.005, obrazovanje 1.757, poljoprivreda i šumarstvo 1.673, saobraćaj, skladištenje i veze 1.405, prerađivačka industrija 1.183 radnika,...
Da postoje problemi u relaciji obrazovni sistem - tržište rada pokazuje podatak da i dalje ima mnogo onih koji predugo čekaju na Birou. Onih koji preko pet godina traže posao ima 5.701, od čega onih preko osam godina 2.687.
Srednjoškolce upoznati sa tržištem rada
Podacima Zavoda za zapošljavanje po kojima se smanjuje broj nezaposlenih sa zanatima i srednjom školom, prema riječima prof. dr Gordane Đurović, može uticati na mlade da odustanu od fakulteta ako budu u prilici da se zaposle nakon srednje škole, ali da to ne treba da znači da oni kasnije ne nadograđuju svoje obrazovanje.
“Svakako da ti signali sa tržišta treba da budu na pravi način prezentirani srednjoškolcima. Mi smo danas u ovim dinamičkim promjenama nauke i tehnologije i same prakse svi osuđeni da cijeli radni vijek učimo. Koncept cjeloživotnog učenja podrazumijeva da se obrazovanje ne završava u 23. ili 25. godini, obrazovanje traje cijeli radni vijek. U tom smislu treba promovisati što više tržište rada i upoznavati i studente i srednjoškolce sa tim šta je u stvari zapošljivo opredjeljenje i kakve imaju mogućnosti, ali i podsticati one koju su u dotadašnjem obrazovanju pokazali najbolje rezultate da nastave školovanje, ostanu u Crnoj Gori i da doprinesu razvoju naše privrede”, kazala je Đurović.
Regionalne razlike: Da li je Cetinje na sjeveru
Stope nezaposlenosti i pored raznih Vladinih projekata za “ravnomjerni regionalni razvoj” i dalje pokazuju velike regionalne razlike u privrednom razvoju i mogućnosti za zapošljavanje.
Stope nazaposlenosti na primorju i centralnom dijelu dražave su najčešće ispod ili oko deset odsto, dok su na sjeveru najčešće iznad 20. Od ovih regionalni “standarda” odstupa jedino prijestonica Cetinje sa stopom nezaposlenosti od 22,7 odsto, koja je rame uz rame sa opštinama na sjeveru. Nezaposlenost u Budvi je 8,3 odsto, Baru 8,8, Podgorici 9,7, Herceg Novom 10, Kotoru 11,4 odsto, Danilovgradu 11,7, Nikšiću 13,1, Ulcinju 13,6, i Tivtu 14,2 odsto, dok na sjeveru Andrijevica ima 28,5, Bijelo Polje 26, Pljevlja 22,6, Kolašin 21,7, Mojkovac 21,6, Žabljak 19,1, Rožaje 18,2, Berane 17,5, Šavnik 12, Plav 9,4 i Plužine 6,7. Iako Plužine imaju najmanju stopu nezaposlenosti nije moguće izvući zaključak o napretku privrede i lakoći pronalaska posla, jer se radi o maloj brojci od svega 98 nezaposlenih.
Galerija
Bonus video:
