Istoričar Šerbo Rastoder, na pitanje "Vijesti" na kojim se istorijskim izvorima temelje tvrdnje o zločinima u Plavu i Gusinju s obzirom na to da je ovo novina za najširu crnogorsku javnost, kazao je da su to konkretni dokumenti koji se koriste saglasno nauci i naučnoj metodi.
"Prvo da se osvrnem na to da crnogorska javnost nije upoznata, mi tu javnost nijesmo upoznali sa tim. Ono što mi znamo ne mora svako da zna. Mi ovim skupovima činimo da i drugi znaju ono što mi znamo. A mi ovo znamo na osnovu konkretnih dokumenata, saglasno nauci i naučnoj metodi. Naravno, mi u tome nijesmo tu sami, sa nama je i crnogorska javnost i u subotu na okruglom stolu će učestvovati eminentni crnogorski intelektualci, koji će raspravljati zajedno sa nama o nečemu o čemu i mi mislimo da ne znamo do kraja”, rekao je Rastoder.
Šahmanović: Ne smijemo zaboraviti zločin i nasilna pokrštavanja >>>
Napominjući da put spoznaje počinje od sumnje, Rastoder je naglasio da je ”naša sumnja objektivna”.
"Ona počiva na činjenici da o nečemu što je duboko u svijesti Plavljana i Gusinjana šira crnogorska javnost skoro i ne zna, a ako ne zna onda ne može te očekivati da bude u udžbenicima, a ako nije u njima onda ne možete očekivati da to znanje postoji. Ja sam fasciniran ovim skupom, načinom na koji smo kulturno intelektualno i krajnje superiorno sve ovo napravili i da će subotnji okrugli sto, pokazati da smo ipak jedna civilozovana i intelektualna zajednica“, ocijenio je Rastoder.
Mešihat Islamske zajednice u Crnoj Gori, te Islamska zajednic i Kulturni centar Plava i Gusinja iz Njujorka, organizovali su u Plavu "Vakat zuluma, oprostiti - ne zaboraviti" kolektivnu molitvu-klanjana je dženaza, povodom stogodišnjice zločina i nasilnog pokrštavanja Bošnjaka i Albanaca u Plavu i Gusinju u periodu 1912-1913.
Molitvi je prisustvovalo oko 2.500 Bošnjaka i Albanaca ovog kraja, te vjernika iz drugih djelova Crne Gore, te BiH, Srbije i Kosova.
Galerija
Bonus video:
