Upravi za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma od početka godine je prijavljeno 20 sumnjivih transakcija, saopštio je vršilac direktora tog Vladinog organa, Vesko Lekić.
"U ovoj godini je bilo 20 prijavljenih sumnjivih transakcija, sve od banaka, od toga je bila jedna blokada računa, na osnovu prijavljenih transakcija, kao i tri naloga za kontinuirano praćenje žiro-računa određenih klijenata", rekao je Lekić.
On je, na konferenciji za novinare, povodom predstavljanja projekta "Jačanje borbe protiv pranja novca"+, kazao da je prošle godine otvoreno ukupno 246 predmeta, a da su nadležnim organima poslate 154 informacije o sumnjama u pranje novca, finansiranje terorizma ili nekog drugog sa njima povezanog krivičnog djela.
"Primljeno je 110 izvještaja o sumnjivim transakcijama od obveznika i naloženo je devet blokada transakcija u ukupnom iznosu od preko 2,5 miliona eura, oko milion američkih dolara i skoro 500 hiljada švajcarskih franaka", saopštio je Lekić.
Prema njegovim riječima, obveznicima su upućeni nalozi za kontinuirano praćenje promjena na računima kod 16 pravnih i osam fizičkih lica.
Upitan kako Uprava može da doprinese sprječavanju pranja novca i finansiranju terorizma na efikasan način, ako nema direktan pristup bazama podataka, odnosno računima u bankama, Lekić je rekao da nijedna finansijska obavještajna služba nema direktan pristup podacima ili računima.
On je pojasnio da banke postupaju po preko 100 indikatora, navodeći da su u obavezi da im sve transakcije od više od 15 hiljada eura u redovnom izvještavanju prijave, a da ih o sumnjivim transakcijama, koje oni subjektivno izdvoje, obavijeste.
On je saopštio da je EU za projekat izdvojila 250 hiljada eura, a da novcem nije bila predviđena tehnička pomoć i da je utrošen na ekspertsku pomoć za ostvarivanje ciljeva
Lekić je saopštio i da nije bilo slučajeva da su prijavljeni neki političari koji su podizali ili polagali 15 hiljada eura ili više u bankarskom sistemu u Crnoj Gori.
Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici, Mitja Drobnič, ocijenio je da je projekat ponudio konkretne preporuke i za jačanje saradnje sa drugim ključnim akterima, poput policije, tužilaštva i Centralne banke.
"Veoma je značajno nastaviti sa intenzivnijim radom u ovoj oblasti. U okviru programa IPA 2012 EU će uskoro započeti veliki projekat u oblasti vladavine prava. Tim projektom, vrijednim tri miliona eura, će se podržati reforma pravosuđa i borba protiv organizovanog kriminala, uključujući i sprječavanje pranja novca", kazao je on.
Prema riječima Drobniča, važno je da Crna Gora nastavi proces reformi i u borbi protiv pranja novca, kako bi se što prije stvorili uslovi za otvaranje pgolavlja 24.
"Poglavlje 24, zajedno sa 23, biće otvoreno na osnovu konkretnih akcionih planova, najvjerovatnije u drugoj polovini 2013. Proces skrininga je završen, tako da EU sad blisko sarađuje sa Crnom Gorom,u cilju osmišljavanja adekvatnih mjera kojim će se odgovoriti na prepoznate nedostatke", saopštio je on.
U tom smislu, dodao je, napredak u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije je od ključnog zanačaja.
On je poručio i da se moraju ostvariti i vidljivi rezultati u finansijskim istragama.
"Nužno je ojačati kapacitete institucija koje se bave sprječavanjem pranja novca, i potrebno je što efikasnije upotrijebiti informacioni sistem. Kako bi se izbjeglo rotiranje osoblja, trebalo bi da se obezbijedi kontinuitet radne snage koja se bavi ovim pitanjima", rekao je Drobnič.
On je pozvao sve relevantne aktere da međusobno sarađuju i odigraju svoju ulogu u borbi protiv pranja novca.
"Banke moraju snositi svoj dio odgovornosti i prilikom izrađivanja analize rizika o sumnjivim transakcijama, dok bi centralna banka trebalo da se pobrine za njihovu usaglašenost sa relevantnim zakonodavstvom", kazao je Drobnič.
Direktor projekta Derek Meklohin pojasnio je u okviru projekta urađen pregled organizacione strukture Uprave, date preporuke za poboljšanje strukture, kao i da je urađen pregled IT infrastrukture i IT strategija.
U okviru projekta je organizovana obuka za 44 predstavnika u sektoru obveznika, šest policijskih službenika o finansijskim istragama i za pet inspektora unutar Uprave.
Lekić je saopštio da nedostaci u kadru Uprave nijesu izraženi u tome da im, mimo već urađene sistematizacije, treba novih radnih mjesta.
"Nego kad bi uspjeli da popunimo već postojeća sistematizovana radna mjesta, imali bi već zadovoljavajući kapacitet da možemo izaći u susret svim zadacima. Imamo pet do šest slobodnih radnih mjesta, na koja još nijesmo ljude uposlili", rekao je on.
Lekić je kazao da u Upravi imaju obavezu da, u skladu sa Akcionim planom koji je urađen za poglavlje 24, sistematizuje još jedno novo radno mjesto koji se tiče službenika koji će pratiti oblast finansiranja terorizma.
"Realizacija projekta je od velikog značaja, jer smo u saradnji sa ekspertima definisali na koji način da razvijamo Upravu i njen IT sektor koji ima veoma važnu ulogu u obradi predmeta", kazao je on.
Urađeni dokument, kako je pojasnio, nedvosmisleno govori da je za modernizaciju IT sektora potrebno između 300 i 450 hiljada eura.
"To je za Upravu izuzetno veliki novac, s obzirom na to da naš godišnji budžet nije mnogo veći od sume potrebne za unaprijeđenje IT sektora. Zato se nadamo da bi naši evropski partneri mogli da nam pomognu opredjeljivanjem makar dijela potrebnog novca iz svojih budžeta, bilo kroz donacije ili projekte za koje bi Uprava aplicirala", kazao je Lekić.
On je saopštio da je EU za projekat izdvojila 250 hiljada eura, a da novcem nije bila predviđena tehnička pomoć i da je utrošen na ekspertsku pomoć za ostvarivanje ciljeva.
Bonus video:
