Iako je Crna Gora samo prošle godine uložila oko milion eura u rekonstrukciju trase, ni nakon 14 godina nije izvjesno otvaranje puta Murino-Čakor-Peć, niti zvaničnog graničnog prelaza sa Kosovom.
Na crnogorskoj strani na Čakoru, na samoj granici sa Kosovom, i dalje stoje prepreke (piramide) koje je nekoliko mjeseci poslije završetka NATO bombardovanja 1999. godine postavio KFOR. To je za međunarodne snage bila granica razgraničenja Crne Gore i Kosova, ali postoje izvještaji koji govore da su piramide 850 metara ušle na teritoriju Crne Gore.
Legalnog prekograničnog saobraćaja godinama nema i ne zna se kada će ga biti, ali taj dio crnogorsko-kosovske granice u mnogim međunarodnim izvještajima ocjenjuje se kao “švercerski raj”, čemu u prilog ide i nepristupačnost terena. Razlog za takvo stanje je činjenica da crnogorske i kosovske vlasti nijesu ni blizu dogovora o rješavanju pitanja granice.
Sporno 900 metara
Problemi oko granice sa Kosovom stari su koliko i crnogorsko priznanje nezavisnosti te države. Zvanična Podgorica i Priština počele su prije tri godine razgovore o demarkaciji granice, ali za to vrijeme nije se odmaklo od nekoliko protokolarnih susreta vladinih komisija. Obje strane se pozivaju na avnojevske granice, ali ih različito tumače, jer je od ukupno 79 kilometara granice, navodno sporno oko 900 metara za koje i Crna Gora i Kosovo tvrde da su njihovi.
Problemi su počeli još 2009. godine kada su u okolini Rožaja na putu za Peć mještani albanske nacionalnosti uništili i uklonili obilježja države Crne Gore. Na području planine Žljeb, između Rožaja i Peći, postavljene su table sa obilježjima crnogorske teritorije, zbog čega su stanovnici tog područja danima protestovali. Organizatori protesta tvrdili su da je Crna Gora ušla u kosovsku teritoriju cijelih šest kilometara, a govorilo se da je sporno oko 1.000 hektara zemljišta koje, navodno, katastarski pripada opštini Peć.
Godinu dana kasnije, oko hiljadu mještana Peći, Istoka, Đakovice i Dečana protestvovalo je trežeći da koriste imanja, ljetnje katune na crnogorskoj strani Čakora. Kosovske vlasti prošlog mjeseca saopštile su da se pripremaju za otvaranje procesa demarkacije svoje granice sa Crnom Gorom.
„Ne očekuju se nesuglasice između dvije države“, kazao je tom prilikom Murat Meha, šef vladine komisije o demarkaciji. Komisije Kosova i Crne Gore, dodao je, sastale su se prošle godine da razmotre dokumentaciju u vezi s granicom, a “obje strane imaju važeću dokumentaciju koja datira od početka prošlog vijeka”.
Na dugoj stani, u crnogorskoj Vladi uporno ćute o tome u kojoj fazi je proces demarkacije granice sa Kosovom i koje je zvanično državno stanovište kada su u pitanju navodno sporni hektari.
Vlada Crne Gore se još premišlja
U Ministarstvu vanjskih poslova i evopskih integracija, zaduženom za vođenje progovora o demarkaciji granice, odbili su da odgovore na pitanja “Vijesti” kada su posljednji put ostvareni zvanični kontakti sa predstavnicima kosovskih vlasti u vezi sa tim pitanjem, ali i zvaničan stav Vlade kada je u pitanju 900 metara granice za koju Kosovo tvrdi da je “uzurpirala” Crna Gora.
Bez odgovora je ostalo i pitanje kada će biti otvoren granični prelaz na Čakoru, s obzirom na to da je rekonstruisana trasa puta Murino-Čakor. Prema dokumentu Direkcije za saobraćaj u koju su “Vijesti” imale uvid, crnogorska strana uputila je Vladi još u julu predlog o počinjanju pregovora za zaključenje Sporazuma o otvaranju graničnih prelaza za međunarodni putnički saobraćaj i o rekonstrukciji i otvaranju puta Murino-Čakor-Peć.
U tom dokumentu piše da su na dionici magistralnog puta Murino-Čakor završeni radovi u dužini od 21 kilometar, te da je to koštalo oko 820.000 eura.
Tim radovima, međutim, nije obuhvaćena kompletna rekonstrukcija dionice puta do granične linije, već do prepreka (piramida) koje je KFOR postavio 1999. godine, što je oko 850 metara na teritoriji Crne Gore. “U toku je komunikacija sa KFOR-om (diplomatskim putem), u cilju vraćanja postavljenih prepreka na graničnu liniju između Crne Gore i Kosova”, piše u izvještaju Direkcije.
Tak nakon toga, piše u izvještaju, Vlada će predložiti sporazuma o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza sa Kosovom.
Bez dogovora zbog Srbije?
U Crnoj Gori sporo napreduje demarkacija granice sa Kosovom, jer je Srbija vidi kao ugrožavanje svog suvereniteta, ocjena je u izvještaju britanske organizacije “Sejfvorld"
Nekoliko regionalnih nevladinih organizacija, pod pokroviteljstvom britanske organizacije “Sejfvorld” nedavno je predstavilo istraživanje o uticaju novih granica na živote ljudi nastanjenih duž demarkacionih linija Srbije, Kosova, Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. “U Crnoj Gori sporo napreduje demarkacija granice sa Kosovom, jer je Srbija vidi kao ugrožavanje svog suvereniteta.
Obje strane zabrinute su zbog porasta krijumčarenja cigareta, kafe, stoke, narkotika i goriva”, piše u izvještaju. Prema britanskoj organizaciji, ključni problem života na granici između Srbije i Crne Gore jeste to što nema praktičnih graničnih prelaza za lokalne zemljoradnike.
“Neka zemljišta prostiru se preko neobilježene demarkacione linije, a lokalni živalj mora da pređe velike udaljenosti da bi prešao granicu i stigao do njih. Lokalne autobuske i željezničke linije su ukinute jer ne zadovoljavaju međunarodne standarde, zbog čega putovanja na kratkim relacijama dugo traju”, stoji u izvještaju.
Galerija
Bonus video:
