Svjež vazduh, netaknuta priroda i hladovina na Ivanovim koritima za 35 mladih crnogorskih istraživača prethodnih nedjelju dana bila je idealno mjesto za usvajanje novih znanja.
U okviru Ljetnje škole nauke najbolji učenici završnih razreda osnovnih škola i srednjoškolci, ali i istaknuti profesori svjetski poznatih univerziteta, skupili su se u odmaralištu u Nacionalnom parku Lovćen kako bi usavršili i prenijeli znanja iz fizike, hemije, biologije i matematike.
Sa pete ljetnje škole, koju organizuje Fondacija za promovisanje nauke PRONA, poručeno je da Crna Gora ima talente za prirodne nauke kojima treba pružiti maksimalnu podršku i pažnju.Katarina Radević iz Rožaja, koja pohađa Medicinsku školu u Beranama, kazala je "Vijestima" da su neprocjenjiva znanja iz hemije koja je stekla tokom boravka na Ivanovim koritima.
"Nova znanja iz hemije jako su mi značajna s obzirom da sam farmaceutski tehničar i da mi je hemija jedan od stručnih predmeta. Na predavanjima smo usvojili dosta novog i značajnog što će posebno biti važno za fakultet. Jako sam zadovoljna, naročito predavanjima koja su vezana za medicinu", ispričala je ona.
Dosta je bilo serviranja gradiva
Za nju su ljetnje škole prilika da se uči na drugačji način nego što je to u školama, gdje profesori učenicima samo „serviraju gradivo":
"Imamo priliku da razgovaramo sa predavačima, predavanja traju duže, upoznajemo se sa načinom rada koji ne postoji u školama. Pored teorijskog učestvujemo i u praktičnom dijelu uz koji se još lakše uči".
Podgoričanka Maja Kuzmanović prvi put je na ljetnjoj školi. Reporterki "Vijesti" je rekla da je fizika ono čime planira da se bavi u budućnosti. Ipak, nada se da će uz pomoć stipendije fakultetsko obrazovanje sticati van Crne Gore.
"Predavanja su odlična, imamo i praktikume koji nam dosta znače"
"Predavanja su odlična, imamo i praktikume koji nam dosta znače. Tokom ovih sedam dana radili smo dosta eksperimenta koje uglavnom ne radimo u osnovnim školama, a rijetko kad i u srednjim. Škola je jedna ogromna usluga koju nam je pružila PRONA da bismo proširili naša znanja", kazala je ona.
Iste planove ima i njen drug iz Osnovne škole „Sutjeska" Dragić Krstajić koji planira da treću i četvrtu godinu srednje škole završi u inostranstvu:
"Za sada mi je fizika u prvom planu, a koliko vidim situacija u Crnoj Gori je takva da nema puno mjesta za fizičare. Već sam planirao da dvije godine srednje škole nastavim u inostranstvu, a ako nakon toga ne nađem svoje mjesto u Crnoj Gori radiću ono što volim van nje".
Mala i siromašna Crna Gora teško može priuštiti takvim talentima sve potrebne uslove za rad i usavršavanja. Ipak, mnogi od njih bi se vratili u domovinu i pomogli razvoju države.
Država mora da stimuliše talente
Koordinator na ljetnjoj školi Ivan Šupić objasnio je da djeca rade u odvojenim grupama praktične zadatke u zavisnosti od interesovanja. Sa njima rade asistenti koji studiraju na prestižnim svjetskim univerzitetima.
„Djeca cijene naš trud da ih uvedemo u svijet nauke, zainteresovani su i uvjeren sam da ukoliko se bude radilo sa njima, za Crnu Goru ima dosta potencijala. Koliko se to cijeni ovdje nijesam siguran. Mi cijenimo mnogo i ovo upravo radimo zbog toga što zemlji nedostaje ovakvih događaja i motivacije učenicima da se bave naukom", kaže Ivan.
Crnogorski đaci najčešće se pitaju što sa naukom u budućnosti mogu da rade, a Ivan upozorava da na putu ka Evropskoj uniji država mora iskoristiti sva sredstva i mogućnosti koje joj se nude da bi usavršila nauku.
„Fizika danas probija granice i potrebna su sve veća sredstva da bi se laboratorije opremile i time se nije lako baviti"
„Fizika danas probija granice i potrebna su sve veća sredstva da bi se laboratorije opremile i time se nije lako baviti, ali nikada ne treba odustajati. Vremena se mijenjaju, idemo ka EU i dostupna će nam biti sredstva iz fondova, saradnja sa stranim centrima i naši profesori mogu da sarađuju sa Japancima, Rusima, raznim stručnjacima iz Evrope. Ako imamo znanje i ideje one će biti potrebne ne samo Crnoj Gori, već i svijetu", poručio je on.
Ipak, on smatra da Crna Gora još ne može obezbijediti sredstva za talente i tako ih vezati za domovinu.
Učesnici ljetnje škole biraju se na tri načina. Direktan prolaz imaju pobjednici takmičenja, olimpijada znanja, dio biraju direktori škola iz pojedinih gradova, dok se dio prijavljuje preko javnog konkursa.
Ljetnju školu PRONA je organizovala u saradnji sa Ispitnim centrom. Univerzitetom Crne Gore i Ministarstvom za nauku, dok su prijatelji škole Radio klub i Uprava za šume, koja je donirala sadnice koje su đaci zasadili nadomak odmarališta.
Znanje i ljudski resursi su najvrednije što imamo
Jedan od osnivača PRONA, prof. dr Jovan Mirković ocijenio je da je interesovanje za školu iz godine u godinu veće, kao i daje za pet godina predavalo 130 profesora, od kojih su neki sa Stenforda, Kembridža, Oksforda, Harvarda, iz Tokija, Izraela...
"U školi imamo integralistički pristup i obuhvatamo sve nauke, jer je osnovna karakteristika nauka 21. vijeka upravo ta da fizičari, hemičari, biolozi i matematičari moraju da rade zajedno. Najbolji primjer za to je niz predavanja iz oblasti koja se zove bionika gdje se inženjerstvo kombinuje sa biologijom tako da se kontrolišu nervi i pomaže im se da upravljaju ekstremitetima koji su izgubljeni kod povreda kičme, gubitka ruke... Radi se o tehnolgijama budućnosti gdje se prave vještačke mrežnjače za osobe sa oštećenim vidom, integrisanju robota za pomoć osoba sa hendikepom...", naglašava Mirković.
Profesor Mirković
On ocjenjuje da je u Crnoj Gori primjetno sve veće interesovanje za upis na prirodne nauke.
Prema njegovim riječima, država se mora okrenuti ka kreativnim i inovativnim ljudima koji predstavljaju najveće resurse za bilo koju zemlju: "Za to mora da se mijenja svijest i da shvatimo da su znanje i ljudski resursi najvrednije što imamo".
Braća iz Pljevalja briljiraju
Mirković je ispričao i da im se već tri godine zaredom dešava da izuzetno talentovana braća dolaze iz Pljevalja. Kako je kazao prvo su to bila braća Petrić, pa Milinković, a ove godine školu pohađaju Mirko i Marko Pejatović.
"Ne zna se koji su bolji od kojih. Imamo tu interesantnu situaciju da gotovo svake godine imamo novu talentovanu braću iz Pljevalja", ispričao je uz osmijeh Mirković.
Braća Pejatović
Pejatovići, koje su "Vijesti" zatekle na predavanju u prirodi, kazali su da im je biologija postala zanimljivija prije dvije godine. Svoj potencijal pokazali su i učešćem na ovogodišnjoj Svjetskoj olimpijadi znanja.
Ipak, Marko je prije nekolio mjeseci upisao građevinu smatrajući da Crna Gora nije dovoljno moćna da pruži mladima priliku da se bave biologijom.„Možda se to promijeni kroz koju godinu, pa nakon ovog fakulteta upišem biologiju", kazao je on.
Galerija
Bonus video:
