Sloboda medija u Crnoj Gori nije dovoljno zaštićena, a novinari trpe brojne pritiske uprkos napretku kakav je dekriminalizacija klevete, ocijenjeno je u izvještaju međunarodne neprofitne organizacije IREX za ovu godinu.U analizi se navodi da većina crnogorskih medija trpi finansijske poteškoće i dodaje da mnogi ne mogu zaposlenima da isplate “pristojne zarade”.“Uspostavljanje četvrtog dnevnog lista u 2011. godini navelo je naše paneliste da se zapitaju da li je crnogorsko tržište dovoljno moćno da podrži toliko dnevnika”, kaže se u izvještaju objavljenom na sajtu IREX-a.Prema njihovim riječima, jedan od problema koji opterećuju medije u Crnoj Gori je nedostatak istraživačkog novinarstva i nizak nivo profesionalizma. Kako se objašnjava u analizi, tekući sukobi između pro-vladinih medija - Pobjede i Javnog servisa sa jedne, a televizije i novina Vijesti, Dana i Monitora sa druge strane – nastavlja da narušava imidž medija.
Novinare i dalje pritiskaju“U kontekstu zločina protiv novinara, opšte mišljenje je da sloboda štampe nije dovoljno zaštićena u Crnoj Gori. Na primjer, četiri vozila u vlasništvu Vijesti su zapaljena, ali nadležni organi nisu identifikovali ili uhapsili nijednog počinioca”, precizira se u izvještaju.IREX je saopštio da su novinari očigledno i dalje žrtve raznih pritisaka, iako postoji određeni napredak, kao što je dekriminalizacija klevete.“Zakon omogućava nezavisnost uređivačke politike u medijima koje posjeduje država, ali su panelisti IREX-a saglasni da politički krugovi u praksi manipulišu urednicima, na lokalnom i nacionalnom nivou”, dodaje se u analizi.
Slobodu govora u Crnoj Gori IREX je označio ocjenom 2.65, na skali od nula do četiri
Slobodu govora u Crnoj Gori IREX je označio ocjenom 2.65, na skali od nula do četiri, što znači da je država napredovala u mnogim aspektima, ali je neophodno da prođe određeno vrijeme da se takva situacija stabilizuje.
Na IREX-ovoj skali profesionalizma, novinarstvo u Crnoj Gori zaslužilo je rezultat 2.26, uz ocjenu da nivo u tom segmentu nije zadovoljavajući, ali uz napomenu da je dostizanje dobre novinarske prakse dugotrajan proces.“Panelisti su dali primjere lošeg novinarstva, uključujući pristrasnu uređivačku politiku, govor mržnje, slabu zaštitu ličnih podataka i diskriminatorski diskurs”, kaže se u objašnjenju.
Male zarade tjeraju novinare u druge poslove
Najčešći etički prekršaji su, kako se navodi, prikupljanje informacija samo sa jedne strane, objavljivanje zaštićenih ličnih podataka i pozivanje na sumnjive izvore.Panelisti IREX-a su ocijenili i da je autocenzura vrlo prisutna u crnogorskom novinarstvu, kao i da poslenici javne riječi malo zarađuju.
Navodi se da oko 3.5 hiljada novinara radi u medijskoj industriji i da najveći dio njih primaju slabe plate
Navodi se da oko 3.5 hiljada novinara radi u medijskoj industriji i da najveći dio njih primaju slabe plate, a da je prosječna oko 500 eura mjesečno.“Najnoviji trendovi pokazuju da male zarade tjeraju novinare u druge profesije, pa se oni zapošljavaju u odnosnima sa javnošću, nevladinim organizacijama ili u državnom aparatu”, precizirali su iz IREX-a.Panelisti IREX-a, njih 12, bili su novinari i predstavnici organizacija koje se bave kontrolom i analizom medija u Crnoj Gori.Moderator i autor projekta bio je izvršni direktor Media Ltd Rade Bojović.
Bonus video:
