Sticanje diplome na inostranim univerzitetima putem studiranja na daljinu, među našim državljanima nije naročito popularno. Iako se na taj način do diplome nekog od priznatih fakulteta može doći tako da student nikada ne kroči na tlo zemlje u kojoj studira, a kamoli u amfiteatar te obrazovne ustanove, za taj „luksuz“ potrebno je dosta novca, strpljenja i solidno poznavanje engleskog jezika.
Jedan od rijetkih akademaca iz Crne Gore, koji je dopisnim putem diplomirao na Ekonomskom fakultetu londonskog Univerziteta je Podgoričanin Slobodan Ž. koji je 2007. godine diplomirao osnovne studije sociologije putem Međunarodnih programa.
"Trenutno pripremam diplomski rad na mojim postdiplomskim studijama “Javna politika i menadžment”, na Fakultetu za orijentalne i afričke studije Univerziteta u Londonu (School of Oriental and African Studies - SOAS), takođe putem Međunarodnih programa" kazao je Slobodan za “Vijesti”.
Za dopisno studiranje na Univerzitetu u Londonu se, kako je ispričao, odlučio iz dva razloga.
"Ova vrsta studiranja je vrlo fleksibilna, tako da sam mogao da uz studiranje i radim kako bih mogao sebi da platim školovanje i da se izdržavam, što je inače vrlo teško ako ne i neizvodljivo kada je riječ o studiranju na domaćim fakultetima. Kada sam se već odlučio za studiranje, onda sam htio da znanje koje ću dobiti bude kvalitetno, a diploma koju ću steći bude međunarodno priznata i po mogućnosti sa nekog uglednog Univerziteta, uz nadu da će mi to omogućiti bolje zaposlenje", kazao je on.
Prije početka studiranja ispunio je tražene uslove, među kojima su, kako je objasnio, diploma četvorogodišnje srednje škole sa pristojnim uspjehom, odgovarajuće znanje engleskog jezika, minimum nivoa Cambridge Certificate of Advanced English ili neki drugi drugi ekvivalentni i priznati sertifikat i dovoljno novca za upis.
Crnogorcima i Beograd daleko
Zainteresovani kandidati iz Crne Gore, koji bi željeli da studiraju na daljinu, u našoj zemlji nemaju mogućnosti izbora, jer, između ostalih, ni francuski Institut ni Američki ugao ne nude mogućnost takvog studiranja, dok Britanski savjet u Podgorici može da posluži samo kao izvor informacija ili za obavljanje administrativnih obaveza studenta.
Zainteresovani kandidati iz Crne Gore, koji bi željeli da studiraju na daljinu, u našoj zemlji nemaju mogućnosti izbora
Administratorka za studiranje na daljinu u Britiš kaunsilu u Beogradu, međunarodnoj organizaciji sa sjedištem u Engleskoj, koja se bavi obrazovanjem i kulturnim vezama, Jelena Bugarski, kazala je za “Vijesti” da je za sada u Crnoj Gori malo interesovanje za studiranje na daljinu, te da je mogući razlog za to što se ispiti, uglavnom, polažu u Beogradu.
Obrazovni sistem u koji se studenti mogu uključiti, prema njenim riječima, objedinjuje više od 20 univerziteta i naučnih instituta i omogućava sticanje diploma na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka, Univerzitetskom koledžu u Londonu, Kings koledžu…
Najveće interesovanje za studiranje na daljinu, kako je kazala, postoji za društvene nauke koje ne iziskuju praktičnu nastavu, poput marketinga, ekonomije, finansija, stranih jezika, istorije, geografije…
"Trajanje studija zavisi od Univerziteta i programa. Mi smo uključeni u Univerzitet u Londonu, gdje je za osnovne potrebno od dvije do sedam, a za magistarske od tri do sedam godina. Student sam određuje tempo studiranja i koliko će ispita položiti. Neko može završiti za tri godine, dok je nekome zbog obaveza potrebno šest ili sedam godina", kazala je Bugarski.
Među zainteresovanima za pomenuti vid studiranja su, prema njenim riječima, mladi ljudi koji tek završavaju srednju školu, oni koji već studiraju ili rade i zaposleni kojima je radi daljeg napredovanja potreban sertifikat nekog prestižnog fakulteta.
"Za polaganje većine ispita studenti ne moraju ići u Veliku Britaniju, dok pojedini programi zahtijevaju da se tamo pojavite makar jednom. Postoje on lajn platforme gdje studenti imaju pristup i tutora", rekla je Bugarski.
Paprene cijene studiranja
Osnovne studije sociologije Slobodana su koštale nešto manje od 3.000 eura, a postiplomske studije, računajući po trenutnom kursu, oko 12.000 eura.
"Kako se može vidjeti, studiranje na Univerzitetu u Londonu je skupo, mada, ovakav način studiranja na svjetski priznatom univerzitetu je osjetno jeftiniji nego da se živi i studira u Velikoj Britaniji gdje se univerzitet nalazi", smatra naš nagovornik.
On ističe da takva vrsta studiranja zahtijeva puno rada, odricanja i gvozdene samodiscipline na duži rok (nekoliko godina), jer se student samostalno priprema za ispite koristeći obezbijeđenu, preporučenu literaturu, a obično tokom studiranja i radi. Interakcija sa profesorima je ograničena i omogućena uglavnom na nivou postiplomskih studija putem on line portala.
"Ko nije spreman na dugoročnu posvećenost i odricanje, bolje da ne počinje", poručuje Slobodan
"Ko nije spreman na dugoročnu posvećenost i odricanje, bolje da ne počinje, jer je ovo studiranje jako skupo za naše uslove. U slučaju odustajanja u bilo kojoj fazi studiranja, uloženi novac se ne vraća", kazao je Slobodan.
Sagovornik “Vijesti” smatra da su mu se osnovne studije isplatile jer mu je ta diploma omogućila da dobije posao koji trenutno radi. Za postdiplomske studije je, kaže, prerano reći da li se uloženi novac isplatio, jer još uvijek nije diplomirao. Međutim, pomaci su očigledni, jer su mu postiplomske studije pomogle “da osjetno popravi kvalitet posla koji trenutno obavlja”.
Bugarski je kazala da za cijele studije na londonskom Univerzitetu treba izdvojiti od dvije do četiri i po hiljade funti, dok master studije koštaju od sedam do deset ili 11 hiljada funti.
"Za druge univerzitete nemamo informaciju. Za studije na Univerzitetu u Londonu studenti plaćaju školarinu preko nas, a za ostale sami", kazala je ona.
Nostrifikacija nije problem
Slobodan stečenu diplomu nije nostrifikovao, jer za to, kako je kazao, za sada nije bilo potrebe.
"Nostrifikacija diploma je potrebna za zaposlenje u javnoj upravi, dok se za rad u privatnom sektoru i međunarodnim organizacijama obično ne traži. Naročito je to praksa ukoliko kandidat ima diplomu sa nekog uglednog univerziteta u svijetu kao što je Univerzitet u Londonu. Diploma sa osnovnih studija mi je omogućila da promijenim posao i nađem bolje zaposlenje", kazao je Slobodan.
Ministarstvo prosvjete i sporta je, prema riječima portparolke Vesne Gajević, do sada dobilo dva zahtjeva za priznavanje diploma stečenih putem studiranja na daljinu, a postupak priznavanja je potpuno isti kao i za druge diplome.
"Te diplome se ni po čemu ne razlikuju od onih koje se stiču tradicionalnim načinom studiranja, već su nam sami nosioci diploma saopštili da su studirali na ovaj način. Na rješenjima o priznavanju obrazovne isprave navedeno je da su diplome stečene studiranjem na daljinu", kazala je Gajević.
Polaganje ispita na engleskom jeziku
Sagovornik “Vijesti” je kazao da je sva literatura koja se koristi tokom studiranja na engleskom jeziku, a i polaganje ispita se takođe obavlja na tom jeziku. Ispiti se polažu isključivo pismeno, postoji samo jedan ispitni rok tokom godine i moguće je prijaviti najviše četiri ispita za jedan rok.
"Univerzitet u Londonu organizuje ispite u saradnji sa Britanskim savjetom u Beogradu, čija je uloga da obezbijedi odgovarajuće mjesto za održavanje ispita u Beogradu i nadzor. Za svakog studenta koji je prijavio ispit, Univerzitet šalje Britanskom savjetu koji administrira ispit, zapečaćenu kovertu sa ispitnim pitanjima (12-15 pitanja)", ispričao je on.
Koverta sa pitanjima je kodirana bez imena studenta, a na samom ispitu, službenik Britanskog savjeta koji nadzire polaganje, otvara kodiranu kovertu sa pitanjima i uručuje ih datom studentu sa ispitnim listom za odgovore.
"Svaki ispitni rad nezavisno ocjenjuju dva profesora koja na kraju usaglašavaju svoju ocjenu nakon međusobnih konsultacija"
"Od ponuđenih 12 do 15 pitanja, student sam bira tri pitanja na koja će dati pismeni odgovor. Ispit traje tri sata, a pitanja su esejskog tipa. Ispiti za dati predmet se sprovode širom svijeta u isto vrijeme u unaprijed zakazanom terminu, u skladu sa različitim vremenskim zonama. Upotreba literature tokom ispita nije dozvoljena", ispričao je Slobodan.
Po završetku ispita, službenik Britanskog savjeta preuzima ispitni list sa odgovorima i stavlja ga u odgovarajuću kodiranu kovertu koja se potom šalje u London, profesorima koji su zaduženi za dati ispit.
"Svaki ispitni rad nezavisno ocjenjuju dva profesora koja na kraju usaglašavaju svoju ocjenu nakon međusobnih konsultacija. Ocjenu ispita student dobija poštom, obično dva mjeseca nakon ispita. Kriterijumi za ocjenjivanje ispita su identični za sve studente, bez obzira na to da li oni studiraju putem Međunarodnih programa širom svijeta ili pohađaju dati fakultet u Londonu", kazao je on.
Bonus video:
