Njihovo mjesto u društvu: Država mora da štiti djecu koja su prekršila zakon

Psiholog Danijela Rakočević-Medojević je objasnila da nisu potrebni zakoni da bi se spriječila marginalizacija djece
93 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 04.09.2011. 15:05h

Društvena zajednica ima ključnu ulogu u procesu oporavka djece koja su prekršila zakon, smatra psiholog Danijela Rakočević-Medojević.

Ona je navela da država treba da napravi program koji će definisati uključivanje zajednice u oporavak maloljetnih delinkvenata.

„Moja ideja je da se kreira program rada kako da se zajednica uključi u proces oporavka štićenika, a ne kako da se dijete uključi u zajednicu“, kazala je Rakočević-Medojević agenciji MINA.

Prema njenim riječima, djeci koja su bila u sukobu sa zakonom porodica je najvažniji oslonac tokom prilagođavanja na uslove života u zajednici iz koje su otišli u vaspitno-popravni dom.

Potrebno angažovanje zajednice

Rakočević-Medojević je objasnila da nisu potrebni zakoni da bi se spriječila marginalizacija te djece, nego veći nivo svijesti kod ljudi.

"U domovima rade ljudi koji imaju ulogu i učitelja i prijatelja, zato je obaveza društva da im obezbjedi isti stepen sigurnosti"

"Jer su maloljetnici koji dođu u dom u suštini nježna ljudska bića bez kriminalne prošlosti, koja nisu uspjela da nađu svoje mjesto u društvu iz kojeg dolaze", pojasnila je ona.

Rakočević-Medojević je dodala da se ne može očekivati da će ta djeca kada izađu iz doma biti potpuno prosvijetljena, već da mora postojati veće angažovanje zajednice.

Ona predlaže da se u toku resocijalizacije jednom sedmično organizuju grupe u kojima bi osim njih učestvovali i članovi porodice ili škole, kako bi se tom djetetu olakšao povratak u društvo.

"U domovima rade ljudi koji imaju ulogu i učitelja i prijatelja, zato je obaveza društva da im obezbjedi isti stepen sigurnosti, jer je emocionalna veza najljekovitija za rješavanje tih problema", ocijenila je Rakočević-Medojević.

Djeca su uključena u proces obrazovanja

U Centru za djecu i mlade Ljubović na izvršenju vaspitne mjere trenutno se nalazi 12 štićenika.

"Na diplomama koje dobiju djeca iz tog Centra ne piše da su bili štićenici doma"

Osim te kategorije djece, kroz prihvatnu stanicu Centra mjesečno prođe od 20 do 30 maloljetnika koji se, kako je kazao direktor te institucije Dragan Pajović, nađu u stanju socijalne potrebe ili izvršenja krivičnog djela.

Prema njegovim riječima, djeca koja ispunjavaju uslove predviđene zakonom uključena su u proces obrazovanja, a za djecu koja su prešla starosnu dob organizuje se vanredno polaganje na radničkom univerzitetu ili u redovnim školama.

Centar je u toku ove godine imao četvoro djece koja su pohađala ili polagala neki od razreda srednje škole.

"Na diplomama koje dobiju djeca iz tog Centra ne piše da su bili štićenici doma, kako bi se izbjegao bilo kakav štetni uticaj na njihovu dalju socijalnu integraciju", pojasnio je Pajović.

Tim za zaštitu djece i omladine

Prema podacima kojima raspolaže Centar za djecu i mlade, 80 odsto njihovih štićenika uspješno je integrisano u društvo.

Tim radi sa djecom i mladima između 14 i 18 godina, ali pomaže, štiti i prati maloljetnike do 14 godina

„Koliko će osoba da krene pravim putem zavisi od post-institucionalnog prihvata. Ako se stvore povoljni uslovi za prihvat, taj će broj biti veći,“ rekao je Pajović.

U Centru za socijalni rad Podgorice sa djecom koja su došla u sukob sa zakonom radi tim za zaštitu djece i omladine sa poremećajima u ponašanju.

Stručnjaci tima procjenuju ličnost maloljetnika, njegovu duševnu razvijenost, interesovanja i sklonosti, zdravstveno stanje i dosadašnji život, sa naglaskom na događaje koji su važni za razumijevanje njegovog ponašanja.

Takva analiza, kako su objasnili iz Centra za socijalni rad, omogućava da se bolje shvati zašto je maloljetnik došao u sukob sa zakonom i da se odredi tretman koji će dati najbolje rezultate.

Tim radi sa djecom i mladima između 14 i 18 godina, ali pomaže, štiti i prati maloljetnike do 14 godina kod kojih je evidentirano društveno neprihvatljivo ponašanje, a krivično su neodgovorni.

Više pozitivnoti - manje pobune

Zbog složenosti uzroka koji dovode do poremećaja u ponašanju djece, tim koji se bavi ovim problemom preispituje ulogu porodice, društva, siromaštva, škole, filma i vršnjaka jer sve to utiče na pojedinca i njegovo ponašanje.

Centar pomaže porodici i štićeniku da se nakon isteka vaspitne kazne adaptiraju na ponovni zajednički život

„Što ima više pozitivnosti u vaspitanju i djetetovoj užoj i široj sredini, manje će biti pobune, neslaganja sa okruženjem, problema, poremećaja“, pojasnili su iz tima za zaštitu djece i omladine sa poremećajima u ponašanju.

Oni su naveli da djeci koja ispoljavaju probleme u ponašanju vaspitanjem treba pružiti osjećaj sigurnosti, zadovoljstva i mogućnosti za samoostvarivanje, kako bi se osjetili korisnima i uvaženima.

Centar za socijalni rad prati maloljetnika tokom sprovođenja vaspitne mjere.

Ako su djeca smještena u instituciji, Centar sarađuje sa njihovim stručnim osobljem da bi se djeci obezbijedilo pohađanje škola i kurseva, i da bi se pripremali za buduće zaposlenje.

Centar pomaže porodici i štićeniku da se nakon isteka vaspitne kazne adaptiraju na ponovni zajednički život.

Prate štićenika i porodicu dok god postoji potreba za podrškom ili dok bivši prestupnik to smatra potrebnim.

Bonus video: