Specijalno državno tužilaštvo dobilo je u prošloj godini 267,8 odsto više prijava za organizovani kriminal nego 2016. a većina njih još je u fazi izviđaja, pokazuje Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i državnog tužilaštva koji je dostavljen Skupštini.
Evropska komisija je prije dva dana, analizirajući napredak Crne Gore u pregovorima o pristupu EU, konstatovala da u državi djeluju moćne kriminalne grupe koje se bave švercom droge, krijumčarenjem cigareta, pranjem novca …
Izvještaj tužilaštva pokazuje da su se osobe protiv koji su podnijete prijave, pored stvaranja kriminalne organizacije, najviše bavile švercom narkotika. Protiv njih su uglavnom u toku istražni postupci.
Veselin Radulović, advokat MANS-a, koji je aktivan u podnošenju prijava za visoku korupciju, rekao je juče “Vijestima” da su “kritike EK iz godine u godinu oštrije”.
“Ono što je problem i konstanta je da pomaka u vladavini prava i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala nema. To je teret u procesu integracija Crne Gore,” rekao je on.
Statistika Specijalnog državnog tužilaštva, o kojoj će poslanici tek raspravljati, pokazuje da je smanjen broj prijavljenih osoba za krivična djela visoke korupcije. Takođe i da je većina njih, kako prošlogodišnjih tako i onih koji su stajali u fiokama odbačena, i to skoro 60 odsto prijava.
EK takođe u Izvještaju sugeriše Crnoj Gori da više koristi finansijske istrage i da ima merljive rezultate u oduzimanju imovine.
Takve preporuke Crna Gora je dobila i ranije, u prethodnom Izvještaju o napretku Crne Gore.
Podaci tužilaštva ukazuju da su lani pokrenute finansijske istrage u 19 predmeta, kao i da još traju dvije iz 2015.
Kada je u pitanju privremeno oduzimanje imovine, postupak je pokrenut u osam slučajeva, a u četiri su u toku procedure za trajno oduzimanje.
Postupci protiv bivšeg visokog državnog i zvaničnika DPS Svetozara Marovića i njegove grupe, pominju se u oba slučaja.
Inače, Izvještaj koji je potpisao VDT Ivica Stanković, kao i prethodnih godina pokazuje trend rasta najtežih krivičnih djela. Prijave su tako podnijete najviše za djela za koja je zaprijećena kazna iznad 10 godina zatvora, a to su ubistva, silovanje, šverc droga, primanje mita.
EK je i u ovom izvještaju ponovila i da treba jačati odgovornost pravosuđa, odnosno tužilaca i sudija.
Kao i u Izvještaju Sudskog savjeta, podaci Tužilačkog pokazuju zanemarljiv broj pozivanja na odgovornost. Jedan disciplinski postupak sproveden je lani, pa je tužiocu osnovnog tužilaštva tri mjeseca umanjena zarada za 20 odsto jer nije prijavio imovinu.
Od dvije prijave za kršenje Etičkog kodeska tužilaca, jedna je odbačena, a za drugu, piše u Izvještaju, još nema odluke.
Još nije poznato kada će Skupština raspravljati o izvještaju.
EK opet insistira na istragama ratnih zločina, SDT ne radi proaktivno
EK je i ove godine, u Izvještaju, ponovila da Crna Gora treba da načini napore u borbi protiv nekažnjivosti za ratne zločine. “Treba primijeniti proaktivniji pristup u istragama, procesuiranju i kažnjavanju ratnih zločina u skladu s međunarodnim standardima..,” piše u dokumentu.
Izvještaj TS pokazuje da prošle godine nijesu istraživani ratni zločini i da nema nijednog predmeta. Iz ranijeg perioda ostalo je prijava protiv sedam osoba, ali su one prošle godine sve odbačene. Jedna optužnica za ratni zločin podignuta je i potvrđena, ali suđenje nije počelo. U dokumentu TS ne piše kada je Specijalno tužilaštvo podiglo i ko je optužen.
Bonus video:
