Iako je nešto veći nego lani, iznos agrobudžeta koji je namijenjen za podršku morskom i slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi nije dovoljan za potrebe ribara, posebno kada se ima u vidu ono što će uslijediti kada Crna Gora uđe u EU.
To je ocijenjeno na prezentaciji dijela agrobudžeta za 2019. namijenjenom ribarima i uzgajivačima ribe i školjaka u Boki, a koji su predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja (MPRR) priredili u Kotoru.
Kako su ocijenili ribari, subvencija od 5.000 eura za kupovinu iole ozbiljnijeg ribarskog brodića dugog sedam metara koji košta najmanje 40 hiljade eura, gotovo da je zanemarljiva.
“To je kao da ste nas 20 pozvali na gala ručak i svima nam tamo iznijeli ukupno po 100 grama pršuta i sira, pa ako ko uhvati kakvu feticu, dobro mu je. To nije ozbijan stimulans za razvoj našeg ribarstva”, kazao je Marko Kise iz Udruženja ribara Crne Gore, ističući da po njihovim analizama, samo budžet namijenjen unapređenju flote bez nabavke novih većih ribarskih brodova, treba da bude najmanje pola miliona eura više od predloženog.
On je naglasio da ribarima problem stvara i to što u Crnoj Gori nema brodogradilšta koje im pruža remontne usluge, te da su stoga prinuđeni da se snalaze kod raznih privatnih majstora koji nisu registrivani kao preduzetnici, pa od njih i ne mogu dobiti fiskalne račune sa kojima bi se kasnije javili za subvencije MPRR.
Uprkos tome što kod nas gotovo da nema nikakve proizvodnje ribarskih plovila, opreme i alata, država do sada nije prihvatila zahtjeve ribara da se smanji stopa PDV-a i carinske dažbine za njihov uvoz, pa na primjer, metar mreže plivarice ovdje košta i do 30 eura, dok se u Albaniji ona može kupiti za 18 eura.
“Sa Ministarstvom finansija pregovaramo da se smanji stopa PDV-a za ribarske brodove i opremu, ali ostaje da se vidi da li ćemo i koliko u tome uspjeti”, kazala je šefica Direktorata za ribarstvo u MPRR Slavica Pavlović, naglašavajući pozitivne trendove koji se posljednih godina bilježe u toj oblasti – od efikasnijih i češćih kontrola ribarske inspekcije, preko narastajućeg agrobudžeta, povećanja standarda sigurnosti na ribarskim brodovima, uvođenja elektronske evidencije ulova, do predstojećeg uređenja ribarskih luka i mjesta tzv. prvog iskrcaja ulova.
Prema njenim riječima prošle godine je 56 ribara koristilo subvencije i oni su navodno bili zadovoljni dobijenim iznosima, iako su učesnici rasprave skrenuli pažnju da su planirana sredstva za remonte i obnovu flote i više nego nedovoljna.
Pavlović je najavila usvajanje novog Zakona o morskom ribarstvu koji će uz ribarske inspektore, uvesti i ribočuvare i podvukla da je procedura koju MPRR sprovodi za dodjelu subvencija takva da se naši ribari nauče kako da uskoro mogu konkurisati za mnogo veća sredstva kada im ona budu na raspolaganju iz evropskih fondova.
Ona je odbila sugestije Kisea istakavši da je “nemoguće da se subvencije dijele po glavi registrovanih ribara, već po realizovanoj investiciji”, i kazala da im “nije cilj da odbijamo ljude, već da im pomognemo da ispune uslove javnog poziva".
Bonus video:
