Broj pacijenata koji se upućuju na liječenje u Srbiju od 2006. godine je duplo smanjen, ali su finansijski izdaci u odnosu na godinu kada je Crna Gora obnovila nezavisnost po tom osnovu svega osam odsto niži.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), Sead Čirgić, "Vijestima" je rekao da je u 2006. godini na liječenje, kontrolu i dijagnostiku u zdravstvene ustanove Srbije upućeno 6.785 osiguranika, a lani 3.256.
"Troškovi liječenja, sa putnim troškovima u 2006. iznosili su 5.343.099,29 eura, a u 2018. godini 4.930.579,58, što je manje za osam odsto. Međutim, do 2008. godine imali smo trend rasta troškova liječenja, kada su iznosili 8.037.967,60 eura za 6.525 naših osiguranika. Dakle, u odnosu na 2008. godinu, troškovi liječenja lani su manji za 3,1 milion ili 38 odsto", kazao je Čirgić.
On je pojasnio da se na liječenje u zdravstvene ustanove van Crne Gore upućuju osiguranici za stanja i oboljenja koja ne mogu uspješno da se liječe ili dijagnostikuju u našim zdravstvenim ustanovama, a postoji mogućnost za izlječenje primjenom najsloženijih naučno priznatih metoda koji su potvrđeni u ljekarskoj praksi.
"Osiguranici FZO se sada upućuju uglavnom na skupa liječenja koja se ne mogu uspješno obaviti u Crnoj Gori, a to su složene procedure i teške komplikacije u liječenju karcinoma, neurohirurške i kardiohirurške operacije, transplantacije organa, dijagnostika i drugo", istakao je Čirgić.
Direktor FZO rekao je da je jačanjem kapaciteta zdravstvenog sistema Crne Gore, posebno u Kliničkom centru, a i jačanjem i usavršavanjem kadra u svim javnim ustanovama i angažovanjem medicinskih eksperata van države i nabavkom savremene opreme i obezbjeđivanjem prostornih kapaciteta smanjen broj pacijenata koji se upućuju vani na liječenje.
"Tako se sada u Crnoj Gori uspješno liječe oboljeli od kardiovaskularnih, očnih, ortopedskih bolesti, koji su nekada upućivani u Srbiju".
Čirgić je, govoreći o dijagnostičkim procedurama, istakao da je lani u Srbiju upućena svega četvrtina broja pacijenata koji su 2006. upućeni u zdravstvene ustanove susjedne zemlje.
"Za mnoge dijagnostičke procedure, kao što su osteodenzitometrija, hemodinamska obrada, imunoserološke i virusološke obrade, scintigrafija štitne žlijezde, osiguranici se više ne upućuju u Srbiju već se to obavlja u zdravstvenim ustanovama Crne Gore", pojasnio je.
Čirgić je ocijenio i da se Institut za bolesti djece Kliničkog centra mora osnažiti kadrovski, ali i da je potrebno nabaviti nove prostorne kapacitete i sadržaje, kao i nastaviti trend nabavke savremene opreme za liječenje najmlađih.
"Ako posmatramo broj upućene djece na klinike za dječje bolesti u 2018. godini, kada smo imali 962 uputa, vidjećemo da to čini oko 30 odsto ukupnih uputa", naglasio je Čirgić.
On je ocijenio da se očekuje da će se u narednom periodu nastaviti trend smanjivanja upućivanja radi dijagnostike i liječenja van Crne Gore.
Međutim, zaključio je da će za teška oboljenja i najsloženije procedure i dalje postojati potreba za upućivanjem, kao i za slučajeve gdje nije ekonomski opravdano razvijati kapacitete zbog malog broja slučajeva - na primjer za određene vrste transplantacionih programa.
Bonus video:
