Dvije trećine crnogorskih građana ne zna šta su alternativne sankcije, a četvrtina poznaje nekog ko je osuđivan.
To je pokazalo istraživanje Centra za građansko obrazovanje rađeno kao dio projekta "Alternativne sankcije – od kazne do reintegracije" rađeno na uzorku od 1.028 ispitanika.
Rezultate istraživanja predstavili su Tamara Milaš, Liridon Vulaj i Maja Marinović, koji su objasnili da je rađeno kako bi se utvrdio stepen znanja i informisanosti građana o sistemu alternativnih sankcija, ali i ispitali njihovi stavovi i stepen socijalne distance prema osuđenim licima.
Milaš je kazala da je istraživanje pokazalo da građanima treba približiti sistem alternativnog kažnjavanja počinilaca krivičnih djela, ali i kada one mogu biti izrečene.
Istakla je većina ispitanika misli da zbog nasilja u porodici treba izricati alternativne mjere, iako Zakon propisuje da se osuđenom za krivično djelo protiv braka i porodice koji živi sa oštećenim u istom porodičnom domaćinstvu ili porodičnoj zajednici ne može se odrediti izvršenje kazne zatvora u prostorijama u kojima stanuje.
"Većina građana smatra da zatvorska kazna sprječava povratništvo, dok jedna petina smatra da povećava", rekla je Milaš.
Odgovarajući "Vijestima" kazala je da ispitanici nijesu obrazlagali zbog čega tako misle, ali i da među ispitanicima nema tužioca i sudija, već su su "propitivali" opštu populaciju.
Prema mišljenju ispitanika najdjelotvornija zamjena za zatvorsku kaznu je nanogica, zatim novčana kazna i rad u javnom interesu.
Oni smatraju da bi kazna rada u javnom interesu bila djelotvorna za maloljetne učinioce krivičnih djela.
"Sedam od 10 ispitanika smatra da na izvršioce krivičnih sjela veći uticaj ima zatvorska kazna, nego neka od alternativnih mjera", pokazalo je istraživanje.
Ukupno pet odsto ispitanika smatra da se ne izricanjem zatvorske kazne može prevenirati kriminalitet, a 61 odsto da se povratnicima trebaju izricati isključivo zatvorske kazne.
"Dvije trećine smatra da je rad u javnom interesu dovoljna i opravdana kazna za izvršioce lakših krivičnih dijela, a četvrtina smatra potpuno suprotno", kazala je Milaš.
Ona je istakla da smatra da bi tu mjeru trebalo promovisati, kao i ostale alternativne mjere, kako bi se doprinjelo smanjenu broja zatvorske populacije.
"Skoro dvije trećine građana smatra da treba prihvatiti učinioce krivičnih djela i pomoći im u reintegraciji", kazala je ona.
Vulaj je objasnio da je projekat u kom je rađeno istraživanje usmjeren na jačanje kapaciteta nadležniih organa radi poboljšanja kvaliteta poštovanja temeljnih prava lica lišenih slobode u Crnoj Gori i saradnju organizacija civilnog društva i nadležnih organa u valorizaciji mehanizama alternativnih sankcija kao aktivnijeg doprinosa poštovanju temeljnih prava lica lišenih slobode u Crnoj Gori.
Građani više vjeruju Vladi nego predsjedniku
Crnogorski građani i građanke više vjeruju Vladi neko predsjedniku države, a najmanje povjerenja imaju u Skupštinu. Najviše vjeruju u obrazovni i zdravstveni sistem, Vojsku i Policiju.
Marinović je istakla da je istraživanje pokazalo da građani sve više vjeruju kritički nastrojenim nevladnim organizacijama i medijima, a sve manje političkim strankama.
Bonus video:
