Crnogorske zdravstvene ustanove ubuduće bi, umjesto da ocjenu o tome da li ispunjavaju uslove i standarde za rad u određenoj grani medicine, akreditacije mogle da dobiju samo od međunarodnih institucija.
To je, pored ostalog, predloženo Nacionalnom strategijom za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata, čiji je nacrt predstavljen danas u Podgorici.
Takav pristup bi, kako je kazao Dorjan Marušić, jedan od autora dokumenta i bivši slovenački ministar zdravlja, trebalo da obezbijedi veći kvalitet u radu zdravstvenih ustanova.
Marušić je poručio da nije dobro čak ni da susjedne države rade međusobnu akreditaciju i dodao da države moraju same da donesu odluku da promijene pristup u načinu na koji će zdravstvene ustanove dobivati potvrdu da imaju sve uslove za pružanje kvalitetne usluge.
"U Sloveniji su danas sve bolnice ili u postupku ili su već akreditovane po jednom od međunarodnih standarda. U tri bolnice su čekali da se promijeni ministar, ali su vidjeli da će na kraju ipak morati da uđu u postupak akreditacije i oni", kazao je on.
Za Crnu Goru predlaže da samo one bolnice koje se odluče za takvu vrstu provjere kvaliteta usluge, mogu da dobiju podsticaje preko Fonda za zdravstveno osiguranje.
Među strateškim ciljevima i prioritetima koje tretira Nacrt strategije je i uspostavljanje nacionalnog tijela za kvalitet u zdravstvu.
"Jasno da takvo tijelo nema nezavisnost u finansiranju, jer se finansira iz državnog budžeta. Ali, mora biti nezavisno u predstavljanju svojih stručnih stavova", kazao je Marušić.
Zdravstvenom sistemu Crne Gore, poručio je on, neophodna je i dalja informatizacija.
“Bez toga danas više ne možemo... Informatizacija je preduslov transparentnog sistema", kazao je on.
Neki od navedenih ciljeva sadržani su i u staroj strategiji, ali oni nisu realizovani jer je, kako su kazali iz Ministarstva zdravlja, ona bila postavljena - preambiciozno. Za pomoćnicu ministra Vesnu Miranović, još jedan od razloga što nisu ispunjeni ranije postavljeni ciljevi, su i menadžeri.
"Ako oni ne razumiju da je njihov zadatak sprovođenje strateških dokumenata, onda imamo problem", poručila je ona.
Kazala je i da se, pored ostalog, ubuduće mora dobro analizirati svaka odluka o uvođenju novih ljekova, kako se u pitanje ne bi dovodio budžet.
Kao primjer je navela uvođenje novog insulina, na koji su, iako je stari, kako je kazala, davao dobre rezultate, prešli svi pacijenti.
"Ko je donio takvu odluku bez analize njenih efekata", pitala je Miranović.
Poruku je imala i za pacijente, koji, kako je rekla, "dozvoljavaju sebi luksuz da se ne pojave na zakazanom pregledu".
Učesnici na događaju predstavili su i neke podatke iz zemalja Evropske unije, koji mogu pomoći u definisanju budućih strategija.
Tako navode da za jednog od četiri pacijenta neke od pruženih zdravstvenih usluga nisu potrebne ili su štetne.
Dokument je rezultat saradnje između kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori i Ministarstva zdravlja.
Bonus video:
