Crna Gora nastoji da osigura i unaprijedi životnu sredinu, kako bi se prirodno bogatstvo sačuvalo i za buduće naraštaje, poručila je generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu Ivana Vojinović.
Ona je povodom predstavljanja priručnika „Mreža škola u zaštićenim područjima“ kazala da je u proceduri više potencijalnih proglašenja zaštićenih teritorija, kao i razmatranje mogućnosti proglašenja prvih morskih zaštićenih područja.
„Priroda je uvijek bila temeljna vrijednost Crne Gore i ona će ostati ključna prepoznatljivost države u globalnim okvirima“, rekla je Vojinović.
Kako je kazala, trenutna mreža zaštitićenih područja u Crnoj Gori pokriva oko 13 odsto teritorije, od čega se najveći dio sastoji od pet nacionalnih parkova.
„Budući da smo prije nekoliko dana dobili novo zaštićeno područje Ulcinjsku solanu, proširen je opseg zaštićenog područja“, istakla je Vojinović.
Prema njenim riječima, kada se uzme u obzir zaštita prema međunarodnim sporazumima ukupna površina stavljena pod zaštitu u Crnoj Gori iznosi oko 20 odsto teritorije.
„Kada je riječ o kopnenom području, već je pokrenuta inicijativa stavljenje pod zaštitu rijeke Zete koja je potekla sa nivoa Danilovgrada i Podgorice, a radi se i na zaštiti morskih područja“, kazala je Vojinović.
Ona je navela da je najvažnije u politici zaštite prirode u Crnoj Gori, a koji proističe iz procesa Evropskih integracija uspostavljanje ekološke mreže zaštićenih područja Natura 2000 mreže u okviru kojeg su intezivna terenska istaživanja cjelokupne teritorije države.
„U najranijim fazama odrastanja, najmlađoj populaciji razvijamo svijest o vrijednostima koji imaju priroda i zaštićena područja“, dodala je Vojinović.
Da bi se to ostvarilo, prema njenim riječima, neophodno je da u obrazovnom sistemu Crne Gore ekologija dobije veći prostor i da joj se posveti pažnja koju ona zaslužuje.
„Kroz nastavu u školama treba uključiti podizanje svijesti o globalnom fenomenu klimatskih promjena, očuvanju flore i faune, važnosti očuvanja vodnih resursa i tako dalje“, rekla je Vojinović.
Učenici, kako je kazala treba da razumiju suštinu, da razumiju uzroke i posledice, kao i da shvate ulogu čovjeka u svim tim procesima.
Prema njenim riječima, korist uvođenja nastavnih sadržaja koji se odnose na zaštićena područja u programe prirodnih nauka u osnovnoj školi je višestruka.
„Ono što je potrebno dalje da radimo jeste promjena naših navika, promjena svakodnevnih navika i ophođenju prema prirodnim resursima koje Crna Gora ima“, poručila je Vojinović.
Koordinatorka projekta "Mreža škola u zaštićenim područjima" Jovana Dragić Mej kazala je da je fokus na priručniku koji je izgrađen na kraju projekta i koji je izašao kao rezultat iskustva u radu sa školama i zaštićenim područjima.
„Ovaj projekat je dio većeg projketa koji se završava u septembru“, rekla je Dragić Mej.
Prema njenim riječima, ovaj projekat se sprovodi u regionu u cilju unapređena saradnje lokalnih zajednica zainteresovanih strana, kako bi se uključili u upravljanje zaštićenim područjima.
„Shvatili smo da bi bilo dobro da radimo na saradnji između nastavnika i ljudi koji su zaposleni u zaštićenim područjima i da to proširimo na region“, navela je Dragić Mej.
Ona je kazala da su uključenja područja iz Bosne I Hercegovine, Crne Gore i Srbije, a u dogovoru sa njima su birane škole koje se nalaze u neposrednoj blizini parka i sa njima je uspostavljena saradnja.
„Uključenja su po dva nastavnika i oformljen je tim za svako zaštićeno područje“, dodala je Dragić Mej.
Kako je kazala radilo se na nečemu što se zove krititičko mišljenje a što se u zemljama regiona uvodi kao obavezan pristup povezivanja razmišljanja sa onim što se dešava u prirodi.
„I na kraju izrađen je i priručnik u kome se nalaze primjeri i aktivnosti koje mogu da posluže nastavnicima i ljudima koji rade sa djecom u zaštićenim područjima“, dodala je Dragić Mej.
Izvršni direktor Parkova Dinarida Zoran Mrdak, kazao je da je pravac razvoja crnogorskih zaštićenih područja dobar i da baštini sve tradicije koje su poznate centrima zaštićenih područja.
„Znate da u loklnim zajednicima bez dobre koordinacije i saradnje nema dobrog upravljanja ni jednim zaštićenim područjem“, istako je Mrdak.
Prema njegovim riječima, istraživanja koja su radili pokazala su da je upravljač u lokalnoj zajednici mnogo više cijeni, nego što percipiraju lokalne zajednice.
„Napravili smo jedan akcioni plan jačanja kapaciteta na koji način zaštićena područja mogu da podignu nivo saradnje sa lokalnim zajednicama“, rekao je Mrdak.
Iz svega toga je utvrđeno, kako je pojasnio da treba da se radi na regionalnom obrazovnom projektu „Mreža škola zaštićenih područjima“,.
„Sa druge strane odlučili smo se za jedan program granta u zaštićem područjima.R aspisan je konkurs a uslov za projekte koji su podržani je bio da postoji Memorandum o saradnji zaštićeno područja sa jednim lokanim subjektom sa prostora tog područja i da bude potpisan sa jednim regionalnim parkom“, istako je Mrdak.
Koordinatorka projketka WWF Adria, Sonja Bađura kazala je da su park i priroda izvrsna učionica i za škole i za odrasle.
„Prva ideja je bila kako ljudima koji žive u zonama parka približiti zaštitu kulturne i prirodne baštine“, navela je Bađura.
Prema njenim riječima, potrebno je da imamo odgovorno ponašanje prema sredini u kojoj živimo
„Sa djecom radimo puno tematskih radionica, sa akcentom na sticanjee vještina koje zapravo imamo u svojim rukama“, kazala je Bađura.
Bonus video:
