Konačnu riječ u razrješavanju sudija ima Vrhovni sud, a ne Sudski savjet, čime je narušena njegova samostalnost i nezavisnost.
To je stav Centra za građanske slobode-CEGAS, koji je u vezi sa ovim podnio inicijativu Ustavnom sudu.
Od US se očekuje da se izjasni jer je Ustavom Crne Gore propisano, kako navode, da je Sudski savjet samostalan i nezavisan organ koji obezbjeđuje nezavisnost i samostalnost sudova i sudija, te da sudiju i predsjednika suda bira i razrješava Sudski savjet.
Direktor CEGAS-a Boris Marić napominje da konačnu riječ u razrješenju ima Vrhovni sud, koji odlučuje po žalbama sudija.
“Ovako postavljeno zakonsko riješenje stvara osnov za potencijalni konflikt interesa s obzirom na procesudu za izbor predsjednika Vrhovnog suda, ” kaže Marić za “Vijesti”.
U inicijativi on objašnjava da je “predsjednik Vrhovnog suda po funkciji član Sudskog savjeta, da Sudski savjet bira predsjednika Vrhovnog suda na predlog Opšte sjednice Vrhovnog suda, onda dolazimo u paradoksalnu situaciju u kojoj je teško izbjeći potencijalni konflikt interesa.
U toku je konkurs Sudskog savjeta za izbor predsjednika najviše sudske instance, na koji se javila jedino sadašnja predsjednica Vesna Medenica.
Prema nezvaničnim informacijama, Opšta sjednica Vrhovnog suda na kojoj će se izjasniti o kandidaturi Medenice trebalo bi da bude naredne sedmice.
“Sudski savjet je Ustavom i reformskom idejom zamišljen kao jako, samostalno i nezavisno tijelo. Ovakva protivustavna zakonska razrada Savjet stavlja u potčinjen položaj u odnosu na Vrhovni sud”, navodi Marić.
On podsjeća da u Ustavu piše da “sudija biva razriješen odlukom Sudskog savjeta koji po Ustavu bira i razrješava sudije”.
“Sudija se po slovu neustavne odredbe zakona žali na odluku o razrješenju i Vrhovnom sudu je data mogućnost da poništi odluku Sudskog savjeta i vrati sudiju na posao“, navodi sagovornik.
U inicijativi US koja je podnijeta krajem maja, a koju je potpisao i njegov kolega, advokat Sergej Sekulović, piše da je “Sudski savjet Ustavom Crne Gore prepoznati organ (ustavna je kategorija) kojem je data sui generis pozicija (svojevrsne sudske vlade), i koji je pretrpio ustavnim amandmanima promjene (izbor članova, sastav, nadležnosti), a u cilju daljeg jačanja nezavisnosti kako samog Sudskog savjeta, tako i sudskog sistema uopšte. Jedna od osnovnih nadležnosti Sudskog savjeta je da bira i razrješava sudije. Bez ove nadležnosti čitav reformski zahvat bi bio obesmišljen i pretvorio bi se u puku proklamaciju”.
Bonus video:
