Predlogom rebalansa budžeta za ovu godinu, koji će se danas naći na dnevnom redu Vlade, planirano je da se za zdravstveni sistem opredijeli 10 miliona eura više, kako bi bili plaćeni stari dugovi.
Ta suma, kako je “Vijestima” nezvanično saopšteno u Vladi, biće namijenjena za vraćanje duga za ljekove.
Izvori iz izvršne vlasti kazali su da državi nije potreban novac za ovu već iduću godinu, ali da je procjena da je bolje da se sada zaduže po boljim uslovima na međunarodnom tržištu.
O predlogu rebalansa će se izjašnjavati Skupština do kraja jula.
Za zdravstvo je u ovoj godini predviđeno oko 237,3 miliona eura, što je za tridesetak miliona više u odnosu na planirani budžet za 2018. godinu Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO).
Oko 97,4 miliona eura izdvojeno je za zdravstvenu potrošnju, od kojih 72,5 za ljekove i medicinska sredstva. To je za oko 4,6 odsto više u odnosu na prošlogodišnji rebalans budžeta, ali je na nivou potrošnje iz 2017. godine. Za ljekove u ovoj godini je predviđeno 55 miliona eura.
FZO je za ljekove, medicinski materijal, bolovanja i liječenje van države krajem godine dugovao oko 23 miliona eura, zbog nedostatka novca za zdravstveni sistem u prethodnih pet godina.
Državna revizorska institucija je prošle godine utvrdila da je dug FZO na početku 2018. bio nepunih sedam, a već na jesen oko 27 miliona eura.
Iz FZO su više puta istakli da su neizmirene obaveze te institucije posljedica nedovoljno opredijeljenih sredstava za postojeći obim prava na zdravstvenu zaštitu, po osnovu obaveznog zdravstvenog osiguranja.
Budžet FZO u 2010. godini iznosio je 5,42 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP), a 2017. godine iznosio je 4,64 odsto. Realni troškovi, sa druge strane, iznosili su 5,71 odsto BDP u 2010, a sedam godina kasnije 5,19 odsto.
Prema podacima međunarodne Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) iz 2015, Crna Gora je bila na pretposljednjem mjestu po izdvajanju za zdravstvo u odnosu na BDP.
Potrošnja ljekova u Crnoj Gori konstantno raste.
Još prije dvije godine iz FZO su zaključili da na potrošnju ljekova i povećano propisivanje imaju uticaj preventivni programi, starenje stanovništva i porast hroničnih bolesnika, nove kombinacije različitih ljekova, pritisak farmaceutske mafije, ali i to što cijene pojedinih ljekova rastu bez obzira što su decenijama na tržištu. Radi bolje snabdjevenosti i dostupnosti ljekova, a usljed povremenih nestašica medikamenata, prije dvije godine ponovo je započet projekat “Sa receptom u privatne apoteke”.
Ljekovi se na recept mogu dobiti u 54 državne i 164 privatne apoteke koje su potpisale ugovor sa FZO.
U prva četiri mjeseca 2019. na ljekove koji se dobijaju u apotekama potrošeno je iz budžeta oko 13,6 miliona eura, od čega je 4,6 otišlo privatnicima.
Bonus video:
