I sudije koje su dobile stanove ili povoljne kredite, sada će odlučivati da li je to učinjeno u skladu sa Ustavom.
Zvanični podaci Agencije za sprečavanje korupcije pokazuju da je šest od sedam sudija Ustavnog suda od države dobilo stan ili kredit pod povlašćenim uslovima.
Na adresu Ustavnog suda stiglo je prije više od tri mjeseca nekoliko inicijativa političkih partija i nevladinih udruženja za ocjenu ustavnosti više članova Zakona o održavanju stambenih zgrada iz kojeg Vlada crpi zakonska ovlašćenja da funkcionerima dodijeli stan i kredit pod povlašćenim uslovima.
Član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije Zlatko Vujović kazao je da primjer sudija Ustavnog suda “najbolje odražava koliko je bila pogrešna odluka da se na taj način dodjeljuju stanovi i krediti bez obaveze vraćanja punog iznosa predstavnicima sudske vlasti”.
“Nažalost, ovako raširena praksa dodjele i predstavnicima sudske vlasti, konkretno u ovom slučaju Ustavnog suda, svakako da otvara prostor za prilično argumentovano zauzimanje stavova da je to eventualno sukob interesa”, kazao je “Vijesti” Vujović, dodajući da se zbog toga postavlja pitanje koliko oni mogu objektivno u ovom slučaju da ocjenjuju konkrenu inicjativu.
U inicijativama se, između ostalog, navodi da sporni članovi 28, 29 i 30 Zakona predstavljaju zakonski osnov za donošenje odluka kojima je, ističe se, na diskriminatorski način u odnosu na ostale građane, javnim funkcionerima omogućen privilegovani položaj u pogledu rješavanja stambenih pitanja.
Iz suda su “Vijestima” ranije kazali da je predmet dodijeljen u rad sudiji izvjestiocu i savjetniku i u toku je prethodni postupak u kojem se ispituju procesne pretpostavke i pribavljaju odgovori odnosno mišljenja od donosioca osporenog akta.
Na ovaj, privilegovan način, samo je u posljednjih nepunih godinu dana dvoje od sedmoro sudija Ustavnog suda riješilo stambeno pitanje.
Članom 4 Poslovnika sudija Crne Gore propisano je da će sudija tražiti da bude izuzet iz postupanja u predmetu u kojima postoje razlozi koji dovode u sumnju njegovu ili njenu mogućnost da donese nepristrasnu odluku. Istim članom se precizira da sumnju u nepristrasnost sudije naročito podstiču porodične, prijateljske, poslovne, socijalne i ostale veze sa strankama i njihovim zastupnicima.
Članom 43 Zakon o Ustavnom sudu, međutim, propisano je da će se sudija izuzeti iz rasprave i odlučivanja u nekom predmetu ukoliko je sam učenik u postupku, ili je učesnik u postupku njegov srodnik, te ukoliko je učestvovao u odlučivanju u predmetu u sudskom ili upravnom postupku.
Zakonom o Ustavnom sudu, članom 39, propisano je da on o pitanjima iz svoje nadležnosti odlučuje na sjednici svih sudija, kao i na sjednici vijeća sastavljenog od troje sudija.
Kad se analiziraju izvještaji o imovini i prihodima sadašnjeg saziva Ustavnog suda, može se zaključiti da oni ne mogu u ovom konkretnom slučaju ni vijeće sastaviti u kojem većina – dvoje od troje – nije na ovaj način dobila stan ili kredit pod povlašćenim uslovima.
Iz suda nisu odgovorili “Vijestima” koliko je sudija tokom karijere od države dobilo stan ili stambeni kredit, da li mogu sastaviti vijeće u kojem nema članova koji nisu dobili ovaj vid pomoći i da li će se ko od sudija izuzeti u ovom slučaju.
Iz Agencije za sprečavanje korupcije nisu odgovorili da li su ove sudije u potencijalnom sukobu interesa.
Po nalogu premijera Duška Markovića, Vladina Komisija za stambena pitanja je 10. avgusta objelodanila listu stotinjak javnih funkcionera koji su tokom njegovog mandata pod povoljnim uslovima dobili stan ili kredit.
Među njima je i dvoje od sedam predstavnika Ustavnog suda – predsjednik Dragoljub Drašković i Mevlida Muratović.
Vladina Komisija odlučila je sredinom februara da se predsjedniku Ustavnog suda dodijeli stan od 109 metara kvadratnih.
Prema imovinskom kartonu koji je dostavio Agenciji, Drašković će ovaj stan platiti 24.290 eura u ratama od malo više od 200 eura, a odranije, od 2007. godine, isplaćuje stambeni kredit od 6.620 eura u ratama od 30 eura.
Predsjednik Ustavnog suda odranije ima stan od 52 metra kvadratna, kuću od 110, dvije pomoćne zgrade od 40 i 64 i više desetina hiljada metara kvadratnih zemljišta. U njegovom ranijem kartonu se do prije koju godinu pominjao i stan od 36 metara kvadratnih u Podgorici upisan na njegovu surpugu Ranku Drašković.
U maju prošle godine stambeni kredit od 40.000 eura pod povoljnim uslovima dobila je sutkinja Mevlida Muratović.
Ona je, prema kartonu, počela od jula da isplaćuje rate od 73,5 eura.
Njen suprug Bajram Muratović je već bio vlasnik dva stana od 30 m2 u Ulcinju i 70 metara kvadratnih u Podgorici od kojih je prvi stečen kupovinom, a drugi otkupom društvenog stana.
Organizacija “KOD” je prošlog mjeseca objavila da je sutkinja Ustavnog suda Desanka Lopičić tokom posljednjeg premijerskog mandata Mila Đukanovića dobila stan od 75 metara kvadratnih. Pojašnjavajući od koga je ranije dobila kredit od 75.000 za koji joj je rata 79 eura, Lopičićeva je u izjavi za „Dan” kazala da je 50.000 eura dobila od Ustavnog suda 2009. godine, a 2006. godine 25.000 eura od Vladine Komisije za rješavanje stambenih pitanja, te da tada nije imala riješeno stambeno pitanje.
U posljednjem dostavljenom kartonu, ona je prijavila da od novembra 2016. godine otplaćuje stambeni kredit od 118 eura za zakup, koji će je “ispasti” 14.247 eura.
Njen suprug Rajko Lopičić već je bio vlasnik kuće od 130, više poslovnih prostora, od kojih je jedan prodat, i zemljišta. Sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović vlasnik je stana od 90 metara kvadratnih koje je stekao kupovinom. On od 2009. godine otplaćuje stambeni kredit u ratama od 46 eura.
Sudija Hamdija Šarkinović je kupio stan od 73 metra kvadratnih, a od oktobra 2016. otplaćuje stambeni kredit od nepunih 9.990 eura u ratama od 83,2 eura.
Sudija Milorad iličković od 2009. godine otplaćuje stambeni kredit pod povoljnim uslovima. On vraća kredit od 5.515 eura u ratama od 46 eura.
Vlasnik je stana od 42 m2 i polovine stana od 58 metara kvadratnih, a supruga Slavica Iličković od 89 metara kvadratnih.
Milorad Gogić, prema kartonu, nije imao stambene kredite od države. Vlasnik je stana od 29 metara kvadratnih.
Postoji volja u Vladi i Skupštini da se stvari mijenjaju
Predsjednik Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije Momčilo Radulović poručio je da sve državne institucije moraju što prije započeti određene reformske aktivnosti u ovoj oblasti kako se ne bi eventualno narušio balans između tri grane vlasti.
“To je ono što mi želimo da stavimo u prvi plan. I iskreno se nadam da će te institucije što prije započeti te reformske procese koji nisu toliko zahtjevi i gdje bi, čini mi se, sa vrlo malo napora bio uklonjen jedan veliki dio zabrinutosti i negativne reakcije javnosti. Ja se iskreno nadam da će i Vlada i Skupština imati razumijevanja za te inicijative a, koliko sam shvatio, postoji takva volja već u državnim organima koje sam naveo”, kazao je Radulović za “Vijesti”.
Bonus video:
