Sutkinja Ustavnog suda Desanka Lopičić od juče je preuzela funkciju predsjedavajućeg sudije, uglavnom zbog kreativnog tumačenja propisa.
Predsjedniku Suda Dragoljubu Draškoviću istekao je trogodišnji mandat, bez mogućnosti ponovnog izbora.
U odluci o izboru Lopičić koja je bila predsjednica US prije Draškovića, piše da su zakonska pravila za izbor sudije koji mijenja predsjednika važeća samo do “organizovanja i sprovođenja izbora za novog predsjednika, ali ne i na period nakon što su ti izbori sprovedeni, a novi predsjednik nije izabran”.
Odluka je objavljena na sajtu US.
Lopičić je izabrana sa četiri glasa, od ukupno sedam koliko sud ima sudija, nakon što dvoje sudija Budimir Šćepanović i Mevlida Muratović nijesu dobili podršku za predsjednika suda. Šćepanović je imao dva glasa a Muratović jedan.
Sutkinja Lopičić je odlukom kolega dobila mogućnost da rukovodi sudom do kraja godine i dobila sva ovlašćenja predsjednika. U saopštenju suda objašnjeno je da se u tom slučaju rukovodio ranijom praksom.
Zakonom o US propisano je da u slučaju kada nema predsjednika, njega mijenja zamjenik ili najstariji sudija. US nije izabrao predsjednika, dok je najstariji sudija Hamdija Šarkinović.
Institut za vladavinu prava ranije je objavio da je sporan izbor sutkinje Desanke Lopičić za “predsjedavajuću sudiju”, jer, kako objašnjavaju, Zakon o Ustavnom sudu i Poslovnik takvu funkciju ne poznaju. “Zakonom je propisano da u slučaju prestanka funkcije dosadašnjeg predsjednika Dragoljuba Draškovića funkciju vrši njegov zamjenik, a ako njega nema onda najstariji sudija, odnosno Hamdija Šarkinović.
Za IVP je zabrinjavajuće pozivanje Ustavnog suda na “raniju sopstvenu praksu i ustavno-sudsku praksu u okruženju” prilikom izbora ‘predsjedavajućeg sudije’. “Ne može se ‘predsjedavajući sudija’ birati u skladu sa praksom nekog Ustavnog suda iz okruženja, npr. Ustavnog suda Hrvatske ili Srbije, već ta funkcija mora postojati u Zakonu o Ustavnom sudu Crne Gore”, naveli su iz IVP-u.
Lopičić ranije za “Vijesti” nije bila spremna da komentariše tu odluku koju je osporio dio pravnika jer nije Ustavno, zakonski a ni Poslovnički utemeljena, ali je za “Pobjedu” navela primjere prakse.
Podsjetila je da je za vrijeme važenja starog Zakona o Ustavnom sudu, kada je predsjednika birala Skupština, bilo predsedavajućih sudija. To je bilo 1996. ali i 2005. i 2007.
“ To nije bila funkcija zamjenika predsjednika, jer je ona uvedena tek Zakonom o Ustavnom sudu iz 2015. i niko na tu funkciju nije biran od njegovog stupanja na snagu. Značajno je i potrebno da ova važna institucija funkcioniše u kontinuitetu i punom kapacitetu i da na taj način ispuni svoju ustavnu ulogu”, rekla je Lopičić.
Predsjednik US 1996. je bio Blagota Mitrić. On je potvrdio za “Vijesti” da su mu usljed isteka mandata i nemogućnosti Skupštine da se sastane, kolege dale ovlašćenje da rukovodi sudom dok se Skupština nije sastala.
Institut za vladavinu prava u subotu je saopštio da je podnio Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv grupe NN sudija Ustavnog suda koje su izabrale sutkinju Desanku Lopičić na nepostojeću funkciju predsjedavajućeg sudije sa ovlašćenjima predsjednika Ustavnog suda. “Kako se sudije Ustavnog suda biraju iz reda istaknutih pravnika, a osnovna dužnost sudija US je zaštita ustavnosti i zakonitosti, jasno je da je grupa sudija prilikom izbora sutkinje Lopičić znala da ne postoji funkcija ‘predsjedavajućeg sudije’ u pravnom sistemu Crne Gore... Način na koji je Ustavni sud obrazložio izbor sutkinje Lopičić na nepostojeću funkciju sa ovlašćenjima predsjednika suda predstavlja zastiđe za tu instituciju. Obrazloženje o izboru sutkinje Lopičić za predsjedavajućeg sudiju sa ovlašćenjima predsjednika suda ostaće kao trajna sramota za tu instituciju, koja bi morala biti bastion prava i zaštitnik Ustava Crne Gore”, navodi IVP.
Mitrić: Bio sam sudija koji obavlja poslove predsjednika suda
“Rukovodio sam US od 1. avgusta do 1. oktobra na osnovu neformalne odluke sa zvaničnog sastanka svih sudija US. Tada sam bio sudija koji obavlja poslove predsjednika US i tako sam potpisivao sve odluke. Ali tada je bio drugi zakon”,rekao je Blagota Mitrić za “Vijesti”.
On je kazao da je sadašnji izbor Lopičić nezakonit jer su sudije “imale dovoljno vremena da izaberu drugog kandidata”.
U Zakonu o US piše da se predsjednik bira dok se ne izabere. Takođe, nema zakonske odredbe da predsjedavajući sudija gotovo godinu dana priprema izbore predsjednika US.
U ovoj godini očekuju se parlamentarni izbori gdje je US krajnja sudska instanca. Takođe, najavljena je i inicijativa za ocjenu ustavnosti Zakona o slobodi zakona o vjerskim zajednicama.
Najslabija su karika oni koji treba da garantuju vladavinu prava
“Situacija u Ustavnom sudu je samo još jedan primjer koji pokazuje stanje blokade ključnih institucija u državi, i to posebno onih koji treba da garantuju vladavinu prava koja je najslabija karika i po ocjeni naših evropskih partnera”, rekao je Ivan Vujović, generalni sekretar SDP-a.
On navodi da “kontroverzno i pravno više nego sporno, imenovanje Lopičić dodatno slabi kredibilitet institucije, čije je funkcionisanje i do sada, čast izuzecima, često bilo pod sjenkom političko-partijskog uticaja”.
“I sami smo imali prilike da se uvjerimo u ‘objektivnost’ ove institucije povodom nekih slučajeva, za čije je rješavanje postojao očigledan partijski interes da se riješe suprotno zakonu i elementarnoj logici. Zato nas ne čudi ni najnovija pravna ekvilibristika povodom najnovijeg slučaja jer je improvizacija i često djelovanje van zakona postalo manir rada mnogih institucija u ovoj državi, pa tako i Ustavnog suda. Snažan legitimitet koji je dobijen u Skupštini kroz kvalifikovanu većinu izbora sudija, ne da nije ojačao snagu, nezavisnost i profesionalnost ove institucije, već se desilo nažalost suprotno”, kaže funkcioner SDP-a.
Bonus video:
