Nikšićka Gračanica decenijama nosi neslavni epitet - vjerovatno najzagađenija rijeka u Crnoj Gori.
Trudili su se i ljudi da u njoj ubiju život i gotovo da su uspjeli u tome.
Divlje deponije u koritu i duž obale i nekontrolisana eksploatacija šljunka i pijeska, od Gračanice su maltene napravili mrtvu rijeku.
Pošto je 14. mart Međunarodni dan rijeka koji se obilježava u više od 60 zemalja, kada milioni ljudi slave rijeke, članovi ekološkog pokreta "Ozon" su riješili da još jednom skrenu pažnju na rijeku koja će to prestati da bude, ukoliko se hitno ne reaguje.
“Mi smo skromni doprinos dali terenskim obilaskom Gračanice kako bi upozorili na potrebnu hitnu akciju sanacije brutalnog devastiranja ovog, nekada prelijepog, vodotoka, koji više nema ni obrise rijeke. Naravno, zahtijevaćemo i utvrđivanje odgovornosti za štetu koja je nesporno pričinjena riječnom i povezanim ekosistemima”, kazao je za “Vijesti” Aleksandar Perović, direktor “Ozona”.
Na “Ozonovim” video-snimcima, urađenim iz vazduha, vidi se devastirano korito i obale Gračanice u naseljima Žirovnica i Ozrinići.
Perović ističe da kako koja godina prolazi, tako je Gračanica sve zagađenija.
“Apokaliptične scene u koritu i na obalama, koje su posledica višedecenijskog institucionalnog nemara i ekokriminala širokih razmjera, izazivaju jezu kod svih koje put nanese ovim dijelom Nikšića, koji i inače kao da je prepušten anarhiji, bez urbanizma, komunalne i druge infrastrukture podrazumijevane za 21. vijek”.
I mještani kažu da se sa sanacijom Gračanice više ne smije čekati.
“Korito rijeke odavno je postalo glavno smetlište za okolna naselja, a deponije su napravljane i uz obalu, kao i uz lokalni put. Rijeka je uništena što zbog smeća, što zbog eksploatacije pijeska. Krivi smo svi mi zajedno. Mora se hitno reagovati mada se plašim da smo zakasnili”, kazao je jedan od mještana i dodao da se nekada hvalio da se njegova kuća nalazi u blizini Gračanice, a danas rijeku i ne pominje.
Ekolozi ocjenjuju da su posljedice institucionalnog i ljudskog nemara trajne i veoma skupe, sa ekološkog i ekonomskog stanovišta.
“Ogromne ekološke i ekonomske štete nastale kako nekontrolisanom i nelegalnom eksploatacijom riječnog materijala, tako i odlaganjem različitih vrsta otpada, pa i opasnog, nemoguće je nadoknaditi, pa bi bilo očekivano da neko snosi odgovornost za to”, poručuje Perović.
Bonus video:
