Predstavnici romskih organizacija traže da se hitno svim pripadnicima ove populacije obezbijedi snadbijevanje vodom i strujom, kao i pomoć u namirnicima za najugroženije, ali iz Vlade još nema konkretnog odgovora.
Iz česmi je konačno sinoć potekla voda u dvorištima devet porodica sa 50 članova, na prostoru nekadašnjeg kampa broj dva na Vrelima ribničkim, na periferiji Podgorice. Priključeni su na mrežu poslije višednevnih apela, zahtjeva i akcije romskih organizacija da se stanovnicima ovog naselja omoguće bar elementarne higijenske mjere za sprečavanje širenja virusa COVID-19.
Tarzan Adžović, ali i ostali mještani tog naselja, kažu da se sada osjećaju malo sigurnije.
“Nakon dvije godine konačno smo dobili vodu. Radujemo se, jer će sada naša djeca moći da održavaju ličnu higijenu”, kazao je Adžović za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).
Samohrana majke C.G. koja živi u drugom naselju na Koniku sa šestoro djece još nosi i ovo breme.
Virus gladi i žeđi opsijedao je ovu porodicu i prije nego što se pojavila zaraza.
“Više smo gladni i žedni, nego siti. Djeca više ne smiju na deponiju da sakupljaju otpad. Prije neko veče, komšinica nam je donijela hranu i djeca nijesu zaspala potpuno gladna.”
Zbog vode, koju uzima od komšija, trpi prijekor komšija, jer ne može da učestvuju u plaćanju računa.
“Traže da vodimo računa o higijeni, ali to je za nas luksuz”, kaže ona.
Slična dodatna nevolja snašla je i H.B. iz ovog naselja čiji je suprug sakupljao sekundarne sirovine, a vikendom prodavao stare stvari na buvljaku.
Vodu u bidonima uzimaju od komšija i plaćaju pola njegovog računa.
Ostale muke još trpe.
Dvije turobne sudbine, koje je zabilježila Violeta Harizaj tokom treninga o osnovama novinarstva koji je organizovao CIN-CG u okviru projekta o podizanju zapošljivosti Roma i Egipćana, dijele i brojne porodice iz ove populacije u Crnoj Gori.
Ujedinjeni pokret Roma i Egipćana (UPRE) zatražio je od Vlade Crne Gore da hitno preduzme mjere zaštite ugroženih porodica od koronavirusa u romskim i egipćanskim naseljima, posebno zbog značajnog broja onih koji nijesu imali vodu ili im je isključena struja.
“Od stupanja na snagu mjera Vlade Crne Gore zbog pandemije koronavirusa, pripadnici najmarginalizovanije zajednice u Crnoj Gori strahuju za život. Problemi sa kojima se suočavaju pripadnici romske i egipćanske zajednice samo su se uvećali sa pandemijom koronavirusa u Crnoj Gori, a mjere koje su donijele zvanične institucije za borbu protiv širenja virusa i koje podrazumijevaju povećanu ličnu higijenu i higijenu životnog prostora, malo njih je u mogućnosti da poštuje”, upozorili su iz UPRE.
Prethodnih dana, 40 lokalnih koordinatora ovog pokreta, kako kažu, u deset opština u kojima živi RE zajednica radili su na “mapiranju najugroženih porodica iz romske i egipćanske zajednice”.
“Mi smo poslali zahtjev Vladi da se za vrijeme izdatih mjera zbog COVID-19 posebna pažnja posveti najugroženijima, kako bismo izbjegli društevnu katastrofu. Uslovi života u kojima se nalaze romske i egipćanske porodice dodatno ugrožavaju njihovu zaštitu i eventualno sprečavanje širenja virusa u slučaju da se pojavi u nekom od naselja, posebno onih kojima je već naređena izolacija“, naglašava se u saopštenju UPRE.
Pokret je predložio i Vladi Crne Gore, kao većinskom vlasniku Elektroprivrede Crne Gore, da naloži hitno uključenje struje svim korisnicima koji su isključeni zbog duga, kako bi im omogućili da budu informisani i da sprovode preventivne mjere na sprečavanju širenja epidemije korona virusa. Predloženo je, takođe, da se svim građanima u naredna tri mjeseca struja obračunava po jeftinijoj tarifi tokom cijelog dana, kao i da im se odloži plaćanje dok traju aktuelne mjere borbe sa pandemijom, te da se u tom periodu dužnici ne isključuju sa mreže.
Na pitanja CIN-CG, o tome da li su upoznati sa pismom ovog pokreta, jesu li razmatrali zahtjev o hitnoj pomoći za ugrožene Rome i Egipćane i donijeli ikakve odluke, te ako jesu kada bi moglo početi njihovo sprovođenje, iz Vlade Crne Gore do objavljivanja teksta nije stigao odgovor.
Struja je poseban problem, kako je objavio Dan, i u romskom i egipćanskom naselju Riversajd u Beranama. Predstavnik stanovnika ovog naselja Ardijan Šalja, pozvao je nadležne da shvate da je pomoć porodicama u ovom naselju prijeko potrebna.
“U početku smo od humanitarnih organizacija dobijali pomoć. Izgrađene su nam i montažne kućice u kojima živimo. Ali, u posljednje vrijeme pomoći nema, iako slušamo da se izdvaja veliki novac za ugrožene kategorije stanovništva. Mi se vodimo kao strani državljani i stičemo utisak da nikome ne pripadamo, čim smo izloženi ovakvom propadanju, posebno sada kada je cijela Crna Gora paralisana. Znam da je najpreče suzbijati širenje virusa korona, ali i mi imamo pravo na život, jer kod nas je glad najopasniji virus”, kazao je Šalja.
On je podsjetio da brojne porodice u Riversajdu žive bez struje i drva.
“Samo nekoliko porodica ima struju. To su one koje su nekako uspjele da sakupe novac i plate narasli dug. Svi ostali godinama žive u mraku. Njihovi računi za neplaćenu struju iznose u prosjeku 3.000 eura po domaćinstvu. To, samo po sebi, ukazuje u kakvoj se životnoj situaciji nalazimo. Zato tražimo da se svi dosadašnji dugovi po ovom osnovu otpišu, onako kako su to uradile države Srbija i Hrvatska. Ukoliko se to ne desi, prinuđeni smo da tražimo kolektivni azil u drugim zemljama, jer smo dovedeni do ruba provalije” – naglasio je Šalja za Dan.
U pomoć je za sada pritekla njemačka organizacija Help koja je, u saradnji sa NVO Romska organizacija mladih “Koračajte sa nama” (Phiren Amenca), a uz finansijsku podršku Evropske unije, obezbijedila za najugroženije 600 paketa hrane kao urgentnu pomoć. Ovoj najranjivijoj kategoriji pomoć je stigla u 400 domova u naseljima Gračanica u Nikšiću, Riversajd i Talum u Beranama, Strojtanici, Rakonjama i Željezniku u Bijelom Polju i Drenovik u Herceg Novom. U paketima, ukupno vrijednim 12.400 eura, kako je objavljeno na sajtu organizacije Help, nalazilo se brašno, ulje, šećer, pašta, riža i sapun.
Elvis Beriša, izvršni direktor Romske organizacije mladih “Koračajte sa nama – Phiren Amenca”, na svom Facebook profilu, pozvao je ostale organizacije koje se bave zaštitom da pruže pomoć romskoj i egipćanskoj zajednici, upozoravajući da “u ovom vremenu treba hitno reagovati i ne čekati da se situacija pogorša još više”.
“Očekujem, a i pozivam sve ostale organizacije, posebno one koje dobijaju sredstva od Evropske unije, Fonda za manjine i Ministarstava da preusmjere novac za pomoć zajednici, jer je to trenutno najhitnije. Ako želimo da zadržimo ljude u kućama onda treba da im to i omogućimo, kad već Vlada Crne Gore ne daje nikakve odgovore”, rekao je Beriša.
On je istakao da želi da u narednom periodu vidi “i Romski nacionalni savjet, i novu političku partiju Roma, i ostale organizacije kako su aktivni na terenu, ali ne samo da pozivaju ljude da ostanu kući, jer znamo da to nije moguće ako moraju da zarade novac za hranu”.
“Stojim na raspolaganju za zajedničko dogovaranje i koordinaciju pomoći ukoliko je potrebno jer već imamo iskustva sa tim. Očekujem i apelujem na Crveni Krst Crne Gore da pomogne svim porodicama, kako smo to i tražili i da nas uključe da bi sebi olakšali, a ljudi dobili što prije pomoć. Ovo je bila prva nedjelja, predstoje nam još najmanje deset. Bitno je da ljudima obezbijedimo pristup vodi, hranu i higijenske pakete!”, rekao je Beriša.
Prema podacima popisa stanovništva, domaćinstva i stanova u Crnoj Gori iz 2011. godine, 6251 lice se izjasnilo da pripada romskoj nacionalnosti (1,01 odsto ukupnog stanovništva), dok populacija Egipćana broji 2054 lica (0,33 odsto). Najviše Roma živi na teritoriji Podgorice (3988), zatim Berana (531), Nikšića (483), Bijelog Polja (334), Herceg Novog (258). Najveći broj Egipćana se nalazi u Podgorici (685), Nikšiću (446), Tivtu (335) i u Beranama (170).
Izvještaji Evropske komisije o napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija iz godine u godinu naglašavaju značaj zaštite prava Roma i Egipćana i neophodnost unaprijeđenja njihovog položaja, prije svega kroz dosljednu primjenu postojećih zakonskih rješenja. U Izvještaju za Crnu Goru za 2019. godinu se navodi da su Romi i dalje najugroženija i najviše diskriminisana zajednica u Crnoj Gori.
Policija vraća kući
Besim Hajrizi, mještanin naselja Vrela ribnička, živi u neposrednjoj blizini gradske deponije. Njegova devetočlana porodica dijeli jednu sobu. Životni uslovi su loši, kaže, nemaju ni kupatilo. Sada, sa novonastalom situacjiom dodatno su otežani, jer je spriječen da privređuje. Strahuje za porodicu jer, kako kaže, ne može da obezbjedi osnovne namirnice za život, a kamoli sredstva za održavanje higijene.
“Prije neki dan policija me vratila kući kada sam krenuo u grad da sakupljam staro željezo. Ja razumijem da je to za moje dobro, ali ja od toga živim. Ne mogu da radim. Ne mogu da obezbjedim ni praška, ni sapuna, a o alkoholu za čišćenje da i ne govorim. Čujem na televiziji, pričaju da treba nositi zaštitne maske i rukavice, a mi to nijesmo ni vidjeli. I kako onda da se zaštitimo od zaraze? Kako da održavamo higijenu? Apelujem na Vladu da nam pomogne”, kazao je Hajrizi za RomaNet.
IJZCG: Nema inficiranih iz RE zajednice
Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) kazali su za CIN-CG da do sada u Crnoj Gori nema pripadnika romske zajednice koji su inficirani virusom COVID-19.
“To, međutim, ne znači da oni nisu u posebnom fokusu preventivnih aktivnosti koje sprovodi Institut za javno zdravlje Crne Gore zajedno sa lokalnim epidemiološkim službama. Čak naprotiv – zbog načina i uslova u kojima žive poseban dio edukativne kampanje o mjerama prevencije i sprečavanja širenja novog korona virusa biće prilagođen Romima i uslovima stanovanja. Istovremeno, ključni društveni subjekti koji se bave pružanjem pomoći i zbrinjavanjem u ovakvim situacijama usmjerili su čitav niz aktivnosti upravo na Rome i romsku djecu kako bi se unaprijedio socijalni položaj i očuvalo zdravlje populacije koja je posebno vulnerabilna (ranjiva) kada su zarazne bolesti u pitanju”, istakli su iz Instituta za javno zdravlje.
Bonus video:
