Jedini efikasan vid borbe protiv surlaša je prevencija, a do sada najbolji rezultati postignuti su primjenom metode injektiranja insekticida direktno u stablo palmi – kazao je danas na predavanju o metodama suprozstavljanja štetočini koja je širom Mediterana desetkovala stabla palmi, dr Franćesko Porćeli, profesor Univerziteta u bariju.
Radionica u Tivtu koju su preirdili Ambasada Italije u Crnoj Gori, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja (MPRR) i Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, okupila je predstavnike primorskih opština i komunalnih preduzeća, firmi koje se bave uvozom, proizvodnjom i prodajem biljnog materijala i predstavnike države iz službi nadležnih da se bore protiv pošasti što je u našoj državi, kako se zvanično tvrdi, prvi put registroavna 2012. na području Ulcinja.
"MPRR i ostali organi preduzeli su sve mjere da spriječe i otežaju širenje surlaša, ali je on zahvatio kompletno primorje i nanio dosta štete na palmama, posebno onim vrste kanarska datula koje su prepoznatljivo vizuelno obilježje ovih krajeva. Često su se u međuvremenu kroz medije provlačile izjave nekih ljudi koji nisu relevantni da ovo komentarišu, pa je sad prilika da čujemo riječ stručnjaka", kazala je generalna direktorka u MPRR Danijela Stolica, naglašavajući da je Vlada prošle sedmice dobijala odluku da se 275 hiljada eura iz zarade preduzeća "Morsko dobro" usmjeri u poseban fond za suzbijanje surlaša i da je u pripremi novi, poseban plan fitosanitarnih mjera koje će se primjenjivati i finasirati od tog novca.
Profesor Porćeli sa Univerziteta u Bariju gdje tim od 20 stručnjaka raznih specijalnosti već godinama radi na proučavanju surlaša i iznalaženju najefikasnijih metoda borbe protiv te štetočine, predstavio je dosadašnja italijanska, ali i iskustva iz Kostarike, Egipta, Malte, Španije, Izraela i drugih država pogođenih ovom pošasti.
On je istakao da ne postoji ništa drugo osim "održivog menadžmenta surlaša", odnosno prevencije i kombinovanja niza mjera koje mogu da u najvećoj mogućoj mjeri, ublaže štetne efekte insekta.
Surlaš je porijeklom sa ostrva Borneo, ali se početkom vijeka preko importovanih palmi za farmersku proizvodnju urmi, prvo preselio na Srednji istok, a potom i u Evropu gdje su mu sada primarna meta kanarske datule, pa su mnogi pejzaži širom Mediterana ostali bez palmi starih i po 100 godina i izgubili svoju prepoznatljivost.
Porćeli je detaljno govorio o karakteristikama surlaša, vrstama palmi koje najčešće napada i metodama borbe protiv štetočine - od feromonskih zamki, preko prskanja i natapanja biljke insekticidima, do injektiranja insekticida direktno u stablo palme ili njihovog tretiranja elektromagnetnim zračenjem.
Prema riječima Porćelija, sva ispitivanja do sada su kao nejefikasniji metod očuvanja palmi pokazala injektiranje insekticida za što je tim u Bariju razvio i posebnu opremu i osmislio metodu koja je relativno jeftina, ali sam postupak traži preciznost, upornost i redovnost u primjeni.
"Troškovi injektiranja su oko 50 eura godišnje po stablu. Da su i 150 eura, opet se isplati da se ova metoda primijeni jer omogućava najveći stepen vjerovatnoće da će stablo biti zaštićeno od ineskkta koji kada se jednom u njemu naseli i ako se ne primjenjuju nikakve mjere zaštite i liječenja, palmu potpuno uništi za oko godinu dana", istakao je Porćeli dodajuči da su samo u Bariju od 2011. do 2013. godine, potpuno uništene 164 palme na javnim površinama, a grad je pretrpio štetu veću od dva miliona eura.
Istakao je da su do sada stradale samo tri od 100 palmi sa ogledne površine Univerziteta gdje se primjenjuje injektiranje kombinovano sa natapanjem, dok je istovremeno procenat uništenja palmi u jednom obližnjem gradu gdje toga nema, iznosio čak 98 odsto.
On je učesnicima predavanja dao niz korisnih savjeta o tome kako i kada orezivati palme, na vrijeme prepoznati infekciju i posebno naglasio da se palme koje su nepovratno oboljele, moraju što prije posjeći i propisno potpuno uništavati jer su legla odakle se insekti šire dalje na zdrave jedinke.
"Odgovornost je na vlasnicima biljaka, bila to država ili grad za palme na javnim površinama, bilo građani za stabla u privatnim dvorištima. Ko želi da zaštiti palme, mora biti spreman da uloži novac i koristi dokazanu metodu, a građani koji su vlansici takvih stabala ne treba da čekaju državu da ona nešto preduzme jer je birokratija uvijek spora i neefikasna", kazao je Porćeli dodajući da država u Italiji ipak građanima pokrije manji dio troškova koji nastaju za propisno uništavanje posječenih nepovratno oboljelih palmi na privatnim imanjima.
Na pitanje da li nakon lošeg iskustva sa neotpornošću te vrste na surlaša, preporučuje da se u Crnoj Gori i dalje nastavi sa sadnjom kanarskih datula kakve su prepoznatljivo obilježje Pina u Tivtu, Porćeli je kazao da ste "dodatno odgovorni ako već znate da je to ugrožena vrsta" i da to nameće dodatnu obavezu oko prevencije i zaštite novih sadnica, ali i zauzimanje zvaničnog stava od strane državne administracije što se može saditi i kako ga valja održavati.
Bonus video:
