U okviru projekta "Okupljanja za ljudska prava: Sloboda javne riječi u javnom prostoru“ Institut alternativa (IA) podržao je četiri organizacije civilnog društva koje će u narednih šest mjeseci zajedno sa IA i Akcijom za ljudska prava (HRA) nadgledati javna okupljanja i raditi na širenju prostora za aktivizam, saopšteno je danas iz IA.
"U vrijeme kada smo aplicirali za projekat, što je bilo poodavno, javna okupljanja nisu bila nešto što je sad skoro svakodnevnica. Mi smo željeli da ovim projektom zabrinjavajući trend sužavanja prostora za aktivizam za djelovanje u javnom prostoru mijenjamo. U međuvremenu, ovo je postalo zapravo i goruća tema", rekla je za PR Centar Dina Bajramspahić, istraživačica javnih politika u IA i koordinatorka projekta.
Ona je dodala da su okupljanja zanimljivo ljudsko pravo upravo iz tog razloga što su istovremeno pravo ali i način da se postignu druga prava, te da je cilj projekta "Okupljanja za ljudska prava: Sloboda javne riječi u javnom prostoru" da doprinese demokratizaciji, širenjem prostora za aktivizam.
“U vrijeme kada smo mi počeli da razmišljamo o ovome kao važnom pitanju, jedina javna okupljanja koja su se dešavala bila su 8. martovski marš, marš radnika za 1.maj, LGBT povorka ponosa i u to vrijeme završavala su se okupljanja Pokreta "Odupri se". Nije bilo javnih okupljanja koja su na vidiku. Zato smo htjeli da iskoristimo prostor da govorimo o ovom pravu, i da ukažemo ne samo na važnost njegovog korišćenja, već i njegovog pravilnog korišćenja", rekla je Bajrampahić.
Istraživačica javnih politika u IA i koordinatorka grant šeme, Ana Đurnić, objasnila je za PR Centar da je Institut alternativa uz podršku Delegacije Evropske unije opredijelio 34.190 eura za četiri projekta.
"Radujemo se da vidimo šta će ove četiri organizacije postići kroz svoje projekte i koje će ciljeve ostvariti", dodala je Đurnić.
Na pitanje zašto grant šema i zašto baš ove četiri organizacije, Đurnić je objasnila: "Kao što nijedan čovjek nije ostrvo, tako ni nijedna NVO nije ostrvo. Samostalno bi nam bilo teško da stignemo do svakog građanina u Crnoj Gori. Stoga nam je bila potrebna pomoć, kako naših partnera na projektu, tako i drugih NVO koje će nam upravo pomoći da ključne poruke iz našeg projekta širimo što dalje".
Ona je dodala i da su u IA zadovoljni kako brojem, tako i kvalitetom pristiglih prijedloga projekata.
"Dobili smo ukupno 12 prijava na konkurs, što je zaista veliki broj imajući u vidu da smo mogli da podržimo samo četiri", rekla je Đurnić.
Ona je objasnila da će ove četiri organizacije sprovoditi projekte u Budvi, Podgorici, Pljevljima i Nikšiću, te da će svi projekti trajati šest mjeseci.
Boris Marić, izvršni direktor organizacije Centar za građanske slobode (CEGAS) koja će sprovoditi projekat "Sloboda okupljanja između lokalne samouprave i Ustava Crne Gore", rekao je da će kroz projekat osvijetliti položaj lokalne samouprave u kontekstu javnih okupljanja.
"Kao case study (studija slučaja) imaćemo prvenstveno u centru litije koje su vrlo zanimljive iz mnogo razloga i aspekata i na kraju ćemo imati zaključke i preporuke koje mislim da će dati jedan suštinski doprinos nečemu što je pitanje slobode okupljanja i dalja demokratizacija crnogorskog društva", dodao je Marić.
John M. Barac, predsjednik LGBTQ Socijalnog centra objasnio je da će se njihov projekat "Sloboda okupljanja LGBTQ osoba na lokalnom nivou" fokusirati na slučaju Nikšić Prajda.
"Taj događaj je tri puta zabranjen i još uvijek nema sudski epilog", dodao je Barac.
On je rekao da je primarna ciljna grupa LGBT zajednica, koju je u tom kontekstu potrebno osnažiti i postarati se da dobije adekvatne informacije i znanja, da zna svoja prava, svoj položaj i svoje mogućnosti.
"Ali naravno ne samo LGBTQ zajednica, već i šira javnost i javnost u Nikšiću", zaključio je Barac.
Generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara (DPNCG), Mila Radulović poručila je da je jedan od ključnih ciljeva projekta "Novinari za slobodu okupljanja" da pomogne profesionalizaciji i unapređenju znanja kolega kada je u pitanju profesionalno izvještavanje o ovim okupljanjima.
"Naša ciljna grupa su građani u lokalnim zajednicama i novinari i urednici u cilju profesionalzacije njihovog izvještavanja. Očekivani ciljevi su podizanje kapaciteta o profesionalnom izvještavanju o okupljanjima na lokalnom nivou i unaprjeđenju o znanjima građana o svojim pravima kada su u pitanju okupljanja", istakla je Radulović.
"Vidimo posljednjih godina da ljudi koriste svoje ustavno pravo na različite načine, okupljaju se u javnom prostoru i iznose svoja stanovišta i mišljenja o raznim kontroverznim stvarima u društvu", rekao je Dragoljub Vuković, predsjednik Skupštine Media centra, organizacije koja će sprovoditi projekat "Profesionalno informisanje o javnim okupljanjima".
Vuković dodaje i da je zapaženo da javni mediji ne izvještavaju na kvalitetan način o javnim skupovima i o toj vrsti manifestacije slobodne političke volje.
"Naš je cilj da upravo doprinesemo što boljem informisanju javnosti o korišćenju ovog prava, da poboljšamo izvještavanje nacionalnog javnog medija – RTCG i lokalnih javnih servisa o ovoj vrsti skupova", poručio je Vuković.
On je ocijenio da postoji dosta jednostranog izvještavanja na način da se podržava jedna ili druga strana u zavisnosti od toga šta se preferira u uređivačkoj politici javnog medija.
"Javni medij ne bi smio to da radi. Javni medij mora da omogući da svi pogledi na određenu stvar budu izraženi na dobar način, da se obezbijedi odgovarajući kontekst za to izvještavanje i da se to poveže sa odgovarajućom pozadinom kako bi ljudima bilo jasno o čemu se tu radi, ko šta zastupa i šta je čiji interes", zaključio je Vuković.
Četiri organizacije podržane su kroz grant šemu u okviru projekta „Okupljanja za ljudska prava – Sloboda javne riječi u javnom prostoru“, koji sprovodi Institut alternativa u partnerstvu sa Akcijom za ljudska prava, a podržava Evropska unija kroz Instrument za demokratiju i ljudska prava, Program za Crnu Goru 2018. Sadržaj ove objave predstavlja isključivu odgovornost IA i ni na koji način je odražava stavove Evropske unije.
Bonus video:
