Ministarstvo odbrane: Ombudsman nije razumio da su litije političke

Ministarstvo i Vojska su poštovali zagarantovana prava vojnika, pa se i preporuke od starta poštuju, kažu iz MO, komentarišući stav Bjekovićeve kancelarije da je pripadnicima VCG povrijeđeno pravo na slobodu okupljanja

28639 pregleda 505 reakcija 42 komentar(a)
"Pripadnici Vojske se zakleli da će braniti državu", Foto: Zoran Đurđić
"Pripadnici Vojske se zakleli da će braniti državu", Foto: Zoran Đurđić

Ministarstvo odbrane poštuje preporuke ombudsmana, ali se nije izjašnjavao da li su litije politički skupovi na kojima pripadnicima Vojske nije mjesto, kazali su za “Vijesti” iz tog Vladinog resora.

Poručuju da će Ministarstvo nastaviti i ubuduće odlučno da sprovodi politiku koja će omogućiti da u Vojsci Crne Gore budu oni koji bez izuzetka služe svojoj zemlji.

Ombudsman Siniša Bjeković je u mišljenju objavljenom početkom juna naveo da se Vojska Crne Gore arbitražno umiješala i povrijedila pravo na slobodu mirnog okupljanja usmenim naređenjem profesionalnom vojnom licu o zabrani učešća na litijama Mitropolije crnogorsko-primorske. On je naveo da usmeno naređenje o zabrani učešća na litijama i radnje u vezi sa tim nemaju jasno uporište u zakonu.

Na pitanje „Vijesti“ da li će ispoštovati preporuke ombusmana, iz MO su odgovorili da se ombudsman nije izjašnjavao je da li su litije politički skupovi ili ne. „Ministarstvo i Vojska Crne Gore su i do sada poštovali Ustavom zagarantovana prava pripadnika Vojske, samim tim se i navedene preporuke od starta poštuju. Ono u čemu se ombudsman nije izjašnjavao je da li su litije politički skupovi ili ne“, rekli su iz Ministarstva.

Oni su ponovili da smatraju da su litije prije svega politički skupovi, što dokazuje, kako tvrde, ikonografija i poruke koje se mogu čuti „od povlačenja Zakona ili da padne Vlada, zatim klicanja drugoj državi i parola da Crna Gora postane dio druge države“.

Podsjećaju na Zakon o vojsci, prema kojem je se navodi da je ona “odbrambena snaga koja brani nezavisnost, suverenost i državnu teritoriju Crne Gore i izvršava druge dodijeljene misije i zadatke”, kao i na zakletvu koji vojnici položa stupajući u službu „da će čašću i životom braniti nezavisnost, teritorijalni integritet i suverenitet Crne Gore“.

„Složićemo se, valjda, da na skupovima na kojima se nose zastave druge zemlje i zagovara nestanak svoje države, nije mjesto pripadnicima Vojske koji su se zakleli da tu istu državu brane. Ministarstvo odbrane nastaviće i ubuduće odlučno da sprovodi politiku koja će omogućiti da u Vojsci Crne Gore budu oni koji bez izuzetka služe svojoj zemlji, bez obzira na nacionalno, vjersko, političko ili neko drugo opredjeljenje“, poručili su iz Ministarstva.

Protestne litije organizuje Mitropolija crnogorsko-primorska zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, odnosno odredbi kojima se utvrđuju imovinska prava države nad vjerskim objektima koji su bili imovina države prije 1918. a nijesu na odgovarajući način prešle u svojinu vjerske zajednice. Litije su od Božića organizovane četvrtkom i nedjeljom. U martu su obustavljene zbog pandemije koronavirusa, a nastavljene su prošle nedjelje.

Premijer Duško Marković saopštio da su on i predsjednik države Milo Đukanović razgovarali sa predstavnicima MCP da obustavi implementaciju Zakona dok se o njemu ne izjasne crnogorski Ustavni sud i Evropski sud za ljudska prava. MCP je odbila takav predlog i ocijenila ga zlonamjernim. “Vijesti” su pitale Ustavni sud da li će po službenoj dužnosti, na šta imaju pravo po Zakonu o US, pokrenuti postupak ocjene ustavnosti zakona.

“Ukazujemo da sudija Ustavnog suda, odnosno Ustavni sud, saglasno Zakonu o Ustavnom sudu, ne može javno iznositi svoje mišljenje o pitanju koje je predmet spora pred Ustavnim sudom, odnosno prejudicirati ishod postupka ili način odlučivanja”, kazali su iz Ustavnog suda.

Podsjetili su da su Ustavnom sudu bile podnijete tri inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredbi Zakona, ali su ih podnosioci povukli.

Tvrde da je samo jedan vojnik suspendovan

Iz Ministarstva su kazali da je sada jedna osoba „udaljena sa dužnosti zbog vođenja postupka pred Vojno-disciplinskom komisijom“, a zbog neizvršavanja naređenja pretpostavljenog starješine koji je izrekao mjeru zabrane o učestvovanju na političkim protesnim skupovima koje je organizovala SPC. „Postavljenje, upućivanje i raspoređivanje lica u Vojsci vrši se isključivo u skladu sa Zakonom, a na osnovu potreba službe“, rekli su iz Ministarstva odgovarajući na pitanje koliko je pripadnika Vojske suspendovano, dobilo premještaj ili na drugi način sankcionisano zbog učešća na litijama.

Zabranjena litija u Kolašinu

Policija u Kolašinu nije dozvolila održavanje litije, koja je planirana za 21. jun u 19.30 sati. U obrazloženju kolašinskog Odjeljenja bezbjednosti navodi se da je organizator, Crkveni odbor crkve Svetog Dimitrija, u prijavi skupa napisao da će biti okupljeno od 600 do 800 građana, što je „u suprotnosti sa važećim naredbom Nacionalnog kooridnacionog tijela da se na otvorenim i u zatvorenim javnim mjestima dozvoljava okupljanje do 200 lica“. Iz Crkvenog odbora „Vijestima“ su objasnili da je detalj o broju ljudi u njihovom zahtjevu tehnička greška koju je policija iskoristila

Bonus video: