Izvršna direktorica “Green Houma” Nataša Kovačević juče je poručila da je prostorno planiranje i izdavanje dozvola za gradnju, pogodno tlo za korupciju.
To je, kako je rekla, posebno izraženo u područjima atraktivnim za razvoj, gdje se uz koruptivne radnje i privatni interesi pojedinaca stavljaju iznad zahtjeva održivosti.
O ovoj problematici govorilo se na jučerašnjem okruglom stolu „Procjena uticaja i strateška procjena uticaja na životnu sredinu kao instrumentni zaštite životne sredine“, koju je organizovala “Green home”.
Bez saglasnosti za procjenu uticaja na životnu sredinu nijedan investitor ne može da dobije dozvolu za gradnju.
U toku su izmjene zakona.
“Od 2008. , kada su stupili na snagu zakoni o procjeni uticaja i strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, u Crnoj Gori je pripremljen i odobren veliki broj razvojnih planova, programa i projekata koji imaju značajne posljedice na životnu sredinu,” rekla je Kovačević.
Na osnovu dosadašnjih iskustava, kako je dodala, postavlja se pitanje da li su procjene zaista instrumenti zaštite životne sredine.
“U uslovima niskih stopa rasta bruto društvenog proizvoda, težnja da se podstaknu investicije i otvore nova radna mjesta izdvajaju se kao prioriteti, pa se zbog toga potencijalni investitori favorizuju, a razvojni i prostorni planovi se nerijetko prilagođavaju njihovim interesima”, kazala je Kovačevićeva.
Ona je navela da je odličan primjer za prostorno planiranje i izgradnja na obalnom području.
“Još jedna okolnost koja ne ide naruku dosljednoj i djelotvornoj primjeni procjene uticaja je široko rasprostranjena korupcija. Uz koruptivne radnje i privatni interesi pojedinaca stavljaju se iznad zahtjeva održivosti”, kazala je Kovačevićeva.
Generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u MORT-u Ivana Vojinović ocijenila je da se u toj oblasti uradilo dosta i u normativnom i u praktičnom dijelu, a da su potrebni kvalitetni obrađivači elaborata procjene uticaja, kao i ažurnost i blagovremeno djelovanje inspekcije.
“U proceduri smo izrade novog zakona koji bi trebalo Vlada da usvoji u drugom kvartalu, nakon usaglašavanja, nakon čega će biti poslat na mišljenje Evropskoj komisiji”, navela je ona.
Novi zakon se radi zbog nužnosti stalnog usklađivanja sa evropskim zakonodavstvom, objasnila je. Tekst zakona treba da bude jasnan i razumljiv za javnost.
On takođe treba, kako je juče rečeno, da bude usaglašen sa novim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, jer je procjena uticaja neopohodna za dobijanje dozvola za bilo kakvu gradnju.
Procjenom uticaja na životnu sredinu se utvrđuju, opisuju i vrednuju, u svakom pojedinačnom slučaju, projekti koji se planiraju i izvode.
Najviše dozvola za hotele, autoput i elektrane
U Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine, koja odobrava elaborate, kako je kazao pomoćnik direktora Ilija Radović, od 2009. do 2017. godine analizirana su 626 projekata. “Za 194 su donijeta rješenja da nije potrebna izrada elaborata, a za 26 nije izdata saglasnost.
U jednom trenutku najveći broj se odnosio na hotele, koji sada donošenjem novog zakona prelazi nadležnost lokalne uprave. Izdate su 33 ekološke saglasnosti za male hidroelektrane, a dvije su u procedure. To su saglasnosti za male hidroelektrane snage veće od jednog megavata, dok se za manje postupak sprovodi na lokalnom nivou i za njih se izdaju energetske dozvole.
Do sada je na projektu autoputa urađeno, pored elaborata trase Smokovac - Mateševo, još 39 elaborata na koje su date saglasnosti i odnosili su se na betonjerke, drobilice, dalekovode, trafostanice... U narednom periodu očekuje se još deset do 15 elaborata kada dođe do završnih projekata, kao što je izgradnja asfaltnih baza. Izdvojio bih projekte podvodnog kabla, saglasnosti za vjetroelektrane na Krnovu i Možuri, drugi blok Termoelektrane, deponije, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, modernizacije Željeznice, marine u Tivtu i Kumboru, Porto Montenegro...”.
Bonus video:
