Profesorica na Fakultetu političkih nauka i rukovodilac programa novinarstvo Nataša Ružić smatra da je sa razvojem tehnologije i pojavom novih medija klasično novinarstvo počelo da nestaje.
“To je proces koji je prije ili kasnije zahvatio medije širom svijeta u zavisnosti od stepena razvoja informacionih tehnologija i pristupa internetu. Razvoj tehnologije je presudan faktor koji je uticao na nestanak klasičnog novinarstva, jer je rezultirao promjenama prirode samog medija i publike. Osim toga, zahvaljujući internetu mediji su dobili veću i oštriju konkurenciju”, rekla je ona za “Vijesti”.
Internet i društvene mreže su uticale, dodaje, na klasične medije u pogledu profesionalnih standarda i edukacije novinara. “Društvene mreže već odavno nisu samo platforma za oglašavanje, već način dolaska do informacije, izvora. U mnogim medijima IT stručnjaci uče novinare kako da se prilagode novim medijima, tačnije kako da pronađu i provjere izvor na društvenim mrežama, provjere autentičnost fotografija,” dodaje profesorica.
Ona međutim kaže da “posebno brine što je na taj način novinarstvo degradirano kroz nepoštovanje profesionalnih standarda - istinitosti, tačnosti, poštenja, uravnoteženosti i nepristrasnosti”.
“Pravila profesije nalažu da je vijest istinita ili nije vijest, ali danas imamo priliku da čujemo termine poput - lažne vijesti koji je sa stanovišta profesije sporan. Kako laž uopšte može biti vijest? Ipak, svjedoci smo da su lažne vijesti poput epidemije preplavile internet i predstavljaju sve veći problem protiv kojeg se sada bori i Evropska komisija”, navodi profesorica.
Na pitanje da objasni razliku između slobode govora i novinarstva, ona kaže: “Sloboda govora je osnovno ljudsko pravo koje bi trebalo da bude zagarantovano svim pojedincima, a sloboda izvještavanja takođe predstavlja osnovno pravo zagarantovano medijima u cilju bavljenja temama od javnog interesa. I u prvom i u drugom slučaju, sloboda mora biti ograničena. Novinari ne mogu koristiti svoj položaj radi raščišćavanja računa sa neprijateljima i imajući u vidu moć medija moraju pažljivo pristupiti provjeri informacija da ne bi nanijeli štetu nevinoj osobi. U suštini, ta ograničenja bi trebalo da se odnose na poštovanje zakona, medijskih zakona, kao i Kodeksa novinara”.
Komentarišući stepen profesionalnosti medija u Crnoj Gori, Ružić navodi da su novinari najslabija karika u medijskom lancu i da su izloženi raznoraznim pritiscima i u samoj redakciji. “Zato je nemoguće od njih očekivati visok stepen profesionalnosti u smislu poštovanja pravila koje nameće profesija. To je ujedno i najveći problem u našim medijima, tačnije nepoštovanje profesionalnih standarda i tabloidni pristup pri izvještavanju o pojedinim temama. U zavisnosti od uređivačke politike mediji navijaju za jednu od strana, biraju sagovornike za koje unaprijed znaju šta će reći, mijenjaju kontekst izjava i prilagođavaju ih uređivačkoj politici”, zaključuje ona.
Bonus video:
