Sedam nevladinih organizacija, u čijem fokusu rada je i rodna ravnopravnost, poslale su otvoreno pismo mandataru Zdravku Krivokapiću tražeći od njega da povuče kandidaturu Vesne Bratić za ministarku prosvjete, nauke, kulture i sporta.
Na inicijativu nevladine organizacije nevladine organizacije ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje, pismo su podržale nevladine organizacije Crnogorski ženski lobi, Centar za ženska prava, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Sigurna ženska kuća, Prima, i Snažna mama.
NVO traže da se "za istu poziciju predloži ženu koja je senzibilisana u odnosu na rodnu ravnopravnost i potpuno svjesna zakonskih obaveza u tom smislu".
Otvoreno pismo upućeno Krivokapiću prenosimo integralno:
"Nakon pogledanog snimka okruglog stola "Položaj žena u crnogorskom društvu" u organizaciji NVO "Ne damo Crnu Goru" kojeg je moderirala dr Vesna Bratić, predložena na Vašoj listi za ministarku prosvjete, nauke, kulture i sporta, dobili smo priliku da se upoznamo sa stavovima kandidatkinje Bratić po ovom važnom pitanju. Kao dugogodišnje aktivistkinje i borkinje za ženska ljudska prava u obavezi smo da ukažemo na razloge zbog kojih samtramo da je predložena kandidatkinja neprihvatljivo i neadekvatno riješenje za navedene resore, posebno za obrazovanje.
Kandidatkinja Bratić bira da putem okruglog stola upozna javnost sa svojim stavovima o poziciji žena u Crnoj Gori iako, koliko nam je poznato, to u dosadašnjoj uspješnoj akademskoj karijeri nije činila, a bilo je puno prilika za to jer su žene u Crnoj Gori upravo na rodnoj osnovi bile i jesu ugrožene i napadane – od nasilja u porodici i drugih oblika rodno zasnovanog nasilja, preko napada na novinarke, protesta majki, nedovoljne političke participacije žena do sistemske rodne diskriminacije koja kapilarno premrežava crnogorsko društvo i njegove institucije.
Stavovi koje je iznijela u svom kratkom uvodnom izlaganju krajnje su problematični i duboko nas zabrinjavaju. Izjava da ”žene imaju položaj koji same izaberu” pokazuje visok stepen neznanja i neosviještenosti o položaju žene u savremenom društvu i svodi kompleksnu poziciju žena uslovljenu mnoštvom društvenih, političkih, rasnih, rodnih, kulturnih i klasnih (da nabrojimo samo neke) faktora na individualno postignuće i odgovornost.
Ovakva je njezina tvrdnja i maliciozna jer počiva na istoj logici kao i tvrdnje prethodne vlasti da se gubitnici tranzicije, koji predstavljaju većinu osiromašenog i poniženog crnogorskog stanovništva, "nisu snašli" tokom privredne transformacije društva i da je to samo i jedino njihov gubitak i njihova odgovornost. Ovo pokazuje izrazito ograničen kapacitet solidarnosti i brige za opšte dobro u državi u kojoj kandidatkinja Bratić treba da vodi jedno od ključnih ministarstava koje objedinjuje nauku, prosvjetu, kulturu i sport, a utoliko je opasnije i gore imajući u vidu da u novoj Vladi neće postojati Ministarstvo za ljudska prava.
U uvodnom obraćanju ona kaže da nije feminista. Nije sporno da kandidatkinja za poziciju ministarke nije feministkinja, ni dosadašnji/e to nisu bili iako se nadamo da će budući biti, ali jeste sporno potpuno nerazumijevanje toga što feminizam kao teorija i društveni pokret jeste i taj ”luksuz” budući ministar ili ministarka ne smije da ima. Naime, u feminizmu nije riječ o ”specijalnim popustima i povlasticama” već o borbi za emancipaciju, jednako ljudsko dostojanstvo i ravnopravnost i iskorjenjivanje svih oblika rodno zasnovanog nasilja. Upravo su zalaganja onih koji se nisu libili da se deklarišu kao feministi i feministkinje omogućila i kandidatkinji Bratić pravo glasa, imovine, zaštitu od nasilja i pristup obrazovanju, tržištu rada i učešću žena u političkom životu.
Na kraju, ali ne i manje bitno, podsjećamo da je korištenje rodno senzitivnog jezika zakonska obaveza svih građanki i građana Crne Gore, a da bi zakone morali da poštujemo svi, a posebno oni koji pretenduju da vode ključna ministarstva nove Vlade. Navedeno nerazumijevanje diskriminacije žena u jeziku i spremnost da se krše obavezujuće zakonske norme potvrđuje sumnju da dostignuti nivo ženskih prava može biti ugrožen ličnim ubjeđenjima nosilaca najviših javnih funkcija koji nemaju kapaciteta da ženska prava shvate kao temelj demokratske promjene i ostvarivanja istih prava za sve.
Iz navedenih razloga, kao organizacija koja se dugi niz godina bavi rodnom ravnopravnošću, njenu kandidaturu za čelnu poziciju Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta smatramo neprihvatljivom i tražimo od Vas da ovo imenovanje povučete, a da za istu poziciju predložite ženu koja je senzibilisana u odnosu na rodnu ravnopravnost i potpuno svjesna zakonskih obaveza u tom smislu", navodi se u otvorenom pismu sedam NVO organizacija
Bonus video:
