Eko-fond, ključni mehanizam za finansiranje programa i projekata iz oblasti životne sredine, Crna Gora bi nakon višegodišnjih nastojanja trebalo da dobije do kraja naredne godine.
On bi, kako je "Vijestima" kazala generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović, bio posebno pravno lice u državnom vlasništvu, a funkcionisao bi po principu "zagađivač plaća", koji podrazumijeva da zagađivanje i degradiranje životne sredine plaćaju zagađivači. Taj novac bi se koristio za sanaciju nastalog i prevenciju novog zagađenja.
"Koji je najbolji model po kome će funkcionisati eko-fond znaće se do kraja godine. Već imamo analizu koju je uradio Institut "Hrvoje Požar", a shodno Zakonu o životnoj sredini rok za osnivanje fonda je avgust 2018. Zakon se počeo primjenjivati od avgusta 2016. i u njemu piše da će se ekofond osnovati u roku od dvije godine od dana primjene Zakona“, kazala je Vojinovićeva.
Za ispunjavanje obaveza iz najzahtjevnijeg Poglavlja 27, životna sredina, trebaće više od 1,4 milijarde eura.
"To je projekcija novca koji treba uložiti do 2035. godine i tiče se svih mogućih ulaganja i na državnom i na lokalnom nivou, plus svi krediti, sredstva iz IPA fondova, privatno-javnih partnerstva, a u tu cifru su uključene i investicije iz privatnog sektora, uglavnom kompanija iz oblasti energetike i industrije na ime unapređenja tehnoloških procesa. Samo u oblasti kvaliteta vazduha je procijenjeno da treba do 2035. uložiti oko 130 miliona eura, ali sve to ide na ime ugradnje sistema desumporizacije u TE, unapređenje sistema u KAP-u i Željezari i slično. Eko fond bi dao veliki doprinos tome", kazala je Vojinovićeva.
Studija "Hrvoja Požara" je interni dokument rađen za potrebe Vlade, a kako "Vijesti" saznaju, razradio je tri scenarija, prema kojima bi država mogla da prikupi od 500.000 do 30 miliona eura.
Iz Koalicije 27 koja okuplja 20 ekoloških organizacija, navode da se namjera Vlade da uspostavi eko-fond "može podržati sa stanovišta ideje" i da njegovo formiranje predstavlja izazov u kadrovskom, organizacionom, tehničkom i finansijskom smislu.
Oni, u komentarima poslatim Evropskoj komisiji, međutim, tvrde da je odluka unaprijed donijeta i da se Vlada odlučila za opciju koja, u suštini, cementira postojeće stanje i donosi minimum novca.
"I sada postoji princip "zagađivač plaća", međutim, prikupljena sredstva po ovom osnovu su mnogo manja nego što je potrebno za pokrivanje minimalnih potreba procijenjenih za uspješno zatvaranje ovog poglavlja. Jedna od opcija je korištenje postojecih naknada po principu "zagađivač plaća", druga opcija je povećanje postojećih naknada, treća opcija je povećanje postojećih naknada iz opcije "jedan" uz doplatu kroz uvođenje akciza i dalje povećavanje naknada u skladu sa principom "zagađivač plaća" sa akcizama i dodatnim placanjima. Opcija broj 3 je najbolja za finansiranje, ali u skladu sa zaključcima različitih sastanaka sa ovom temom opredjeljenje donosioca odluka je "opcija jedan". Sredstva prikupljena u skladu sa ovom opcijom nijesu dovoljna za troškove finansiranja projekata životne sredine i troškova procijenjenih za Poglavlje 27“, navode iz Koalicije 27.
Oni navode i da "imajući i u vidu nisku stopu naplate poreza i kazni u ovom sektoru, postoji osnovana sumnja da će predložena rješenja u okviru eko fonda biti u mogućnosti da značajno doprinesu ispunjavanju preuzetih aktivnosti iz ovog poglavlja“.
Odluka o modelu ne može biti donijeta unaprijed
Odluka o modelu, kako navodi Vojinovićeva, nije unaprijed donijeta.
"Svaka opcija nosi sa sobom 'za' i 'protiv' varijante. Mnoge od opcija zahtijevaju izmjene nekih zakona i prusmjeravanje budžetskih sredstava. Neke zahtijevaju uvođenje nekih novih naknada, neke povećanje postojećih. Urađena je analiza i date opcije i Vlada će se na kraju odlučiti", kazala je Vojinovićeva.
Ona je navela da nije logično da Vlada ide u tako ozbiljan projekat, a da se unaprijed odlučila na već postojeću varijantu.
"Ono što je bitno je da će izvor finansiranja putem eko-fonda biti siguran i stabilan, da od momenta otvaranja Poglavlja računamo na sigurna sredstva koja će postojati svake godine, sa tendencijom rasta. Što se tiče kadrova, pokušaćemo da eko-fond okupi ljude koji već imaju iskustva, odnosno trenutno rade na programiranju finansijske pomoći iz nekih drugih izvora. Bitno je da sve imamo na papiru i da znamo koje propise treba promijeniti", kazala je Vojinovićeva.
Bonus video:
