Sindikat doktora medicine (SDMCG) dostavio je potpredsjednici Skupštine Crne Gore Branki Bošnjak Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama u javnom sektoru, prema kojem bi plata ljekaru supspecijalisti bila nešto niža u odnosu na zaradu sudija viših sudova, specijalisti u rangu predsjednika disciplinske komisije, a doktoru medicine u rangu pomoćnika direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka.
To znači da bi ljekar supspecijalista imao koeficijent od 19.02, specijalista 17.29, a doktor medicine 13.83.
Sindikat doktora medicine je još, imajući u vidu aktuelne ekonomske situacije, saglasan da se koeficijenti počnu primjenjivati u fazama.
„...U odnosu na zvanja i koeficijente doktora medicine, ljekara specijaliste i ljekara subspecijaliste primjenjuju se počev od 1. januara 2023, s tim što se počev od 1. januara 2022. primjenjuju koeficijenti 12.53 za doktora medicine, 15.56 za ljekara specijalistu, 17.02 za ljekara supspecijalistu“, navodi se u Predlogu zakona.
Potpredsjednica Skupštine je ovaj predlog podržala.
Crnogorski ljekari imaju najnižu osnovnu platu
U obrazloženju Predloga navodi se da se izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru predlaže utvrđivanje koeficijenata za doktore medicine, ljekare specijaliste i ljekare supspecijaliste.
„Izmjenama i dopunama implementiraće se princip ujednačenosti zarada u javnom sektoru za rad na istim ili sličnim poslovima i radnim mjestima koji zahtijevaju isti nivo odnosno podnivo kvalifikacija, predviđen članom 5 tačka 1 Zakona“, navodi se u obrazloženju.
Iz SDMCG, na čelu s Milenom Popović-Samardžić, objašanjavaju i da osnovna edukacija doktora medicine traje šest godina, specijalizacija četiri do šest, supspecijalizacija do dvije, a doktorske studije dodatne tri godine.
„... Može zaključiti da ne postoji profesija za čiju edukaciju je potrebno više vremena, dakle 10–17 godina nakon završene srednje škole, a kojoj su dodijeljeni niži koeficijenti za obračun zarada. Tako, i pored najvećih kvalifikacija, složenosti i odgovornosti posla, ljekari specijalisti nalaze se u istom bodovnom rangu s profesijama sa začelja grupe poslova C, dakle u rangu savjetnika, sekretara i pomoćnika u državnoj upravi, dok se doktori medicine nalaze u bodovnom rangu s profesijama u najnižoj grupi poslova D Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru Crne Gore“, poručuju iz SDMCG.
Tvrde i da, upoređujući status ljekara s državama kandidatima i državama članicama EU, crnogorski ljekari imaju najnižu osnovnu zaradu u odnosu na ekonomski potencijal države, pa tako osnovna zarada ljekara specijaliste iznosi svega 1.4 prosječne ili 3 najniže zarade u državi.
„S druge strane, iako najslabije plaćen, crnogorski ljekar u prosjeku obavi čak 2.848 pregleda i konsultacija u toku godine. Od članica i kandidata EU jedino su ljekari u Poljskoj (3.197), Mađarskoj (3.162) i Slovačkoj (3.096) više opterećeni od crnogorskih kolega. Upravo zbog prepoznavanja značaja ljekarskog kadra, Poljska je donijela strateški plan kojim se obavezala da će do 2024. godine uvećati javnu potrošnju za zdravstvenu zaštitu sa sadašnjih 4,5 na 6 odsto BDP-a, dok je mađarski Parlament donio zakon kojim je, počev od 1. januara 2021. godine, ljekarima uvećao zarade za 70 procenata“, obrazlažu iz SDMCG.
S druge strane, ističu, već deceniju i po, Crna Gora za zdravstvenu zaštitu, alocira najmanja budžetska sredstva.
„Koja su u pretpandemijskim godinama iznosila svega 10 odsto ukupnih javnih rashoda, dok prosjek izdvajanja za zdravstvenu zaštitu u EU iznosi 15 odsto ukupnih javnih rashoda. Crna Gora je neslavni rekorder i po broju ljekara po glavi stanovnika sa samo 2,8 na 1.000 stanovnika, dok ovaj parametar u članicama EU iznosi 3.8 ljekara na 1.000 stanovika. Crna Gora ukupne potrebe stanovništva za zdravstvenom zaštitom pokriva u procentu od 60 odsto, najmanje u Evropi, dok državno finansiranje u EU obuhvata 75 odsto zdravstvenih potreba tamošnjeg stanovništva. Sve navedeno govori u prilog da je pored niske realne potrošnje za zdravstvenu zaštitu u valutnoj protivvrijednosti, nerealna alokacija budžetskih sredstava glavni uzročnik trenutnog stanja crnogorskog javnog zdravstvenog sistema i opravdanog nezadovoljstva građana dostupnom zdravstvenom zaštitom“, zaključuje se u obrazloženju.
Bošnjak: Od ljekara zahtijevamo izvrsnost, a plaćamo ih mizerno
Potpredsjednica Skupštine i poslanica Branka Bošnjak smatra da je neophodno prvo riješiti statusni položaj ljekara u Crnoj Gori.
„Smatram neophodnim da se oni nađu u Zakonu o zaradama u javnom sektoru, jer oni čine okosnicu javnog sektora i sramota je što nijesu prepozati ovim propisom. Takođe, svima nam je kovid kriza pokazala koliki je značaj ove profesije, a takođe i to koliko je urgentno povećati zarade ljekarima, jer ako se država bude neodgovorno i maćehinski odnosila prema ovoj profesiji, nastaviće se njihov odlazak iz javnog zdravstva, tako da ubrzo neće imati ko da nas liječi, što će biti pogubno. Godinama pokušavam da alarmiram vlast da postanu svjesni ovog problema, ali to je nailazilo samo na retoričko odobravanje, ali ne i na konkretno rješavanje ovog gorućeg problema“, kazala je Bošnjak za „Vijesti“.
Ona ističe da su, uvažavajući tešku finansijsku situaciju u zemlji, zajedno sa Sindikatom doktora medicine napravili kompromisno rješenje, prema kome će se ljekarima konačno dati status koji zaslužuju i oni se naći u Zakonu o zaradama u javnom sektoru, a i etapno u narednim godinama se postepeno povećavati koeficijent za obračun zarade.
„Jer je sramota da poslije toliko godina izvrsnosti koja se zahtijeva od onih koji upisuju medicinu, pa dugogodišnjih studija i zahtjevnog usavršavanja i odgovornosti koju ova profesija nosi, ljekari se svedu, po zaradi, sa zamjenikom sekretara nekog radnog tijela u vladi ili prodavačicom u nekom boljem podgoričkom butiku. Sigurna sam da će ovo naići na razumijevanje kolega poslanika i da ćemo zajedno konsenzusom ispraviti ovu nepravdu i značajno zaustaviti galopirajući odliv ljekara iz javnog zdravstva“, zaključila je Bošnjak.
Kad profesori UCG krenu da se bore za bolji status, dobiće podršku
Bošnjak navodi da je odustala od predloga da se i profesori Univerziteta Crne Gore nađu u ovom propisu.
„Bila sam mišljenja da je i njihova zarada takođe neprimjerena značaju posla i nivou obrazovanja koji se od njih traži. Ali, imajući u vidu da niko od njih se nikad nije oglasio po tom pitanju, da njihov višedecenijski sindikalni vođa ne reaguje što je status univerzitetskih profesora potpuno degradiran, ja sam odustala. Ako je njima dobro i ako oni istrajno ćute, onda takav status i zaslužuju. Bitno je da je bivši menadžment državnog univerziteta uspio da nazida sebi funkcionerske i druge dodatke, koji im omogućavaju platu i skoro duplo veću od plata njihovih kolega u istom nastavnom i naučnom zvanju. Kad sami krenu da se bore protiv degradacije svoje profesije imaće moju podršku, jer sramno ćutanje i pasivnost onih koji bi trebalo da budu krem intelektualne elite, govori da ne zaslužuju da se iko bori za njihov status“, poručila je Bošnjak.
Bonus video:
