Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje (ANIMA) snažno se protive predlogu uvođenja vjerske nastave u zvanični obrazovni sistem, saopštili su iz tih nevladinih organizacija (NVO).
Povezani članci
Iz tih NVO predložili su da Građansko obrazovanje postane obavezni predmet u osnovnim i srednjim školama.
Oni su pozvali Vladu, na čelu sa premijerom Zdravkom Krivokapićem, da se posveti unapređenju postojećeg obrazovnog sistema na osnovu naučnog metoda i građanskih vrijednosti, koje su propisane Ustavom i zajedničke su svim ljudima i djeci u Crnoj Gori.
U tim NVO smatraju da bi uvođenje vjeronauke u javne škole bilo pogrešno iz više razloga.
Iz CGO, HRA i ANIMA-e kazali su da je ta ideja suprotna građanskom konceptu Crne Gore.
Ustav, kako su podsjetili, propisuje da su vjerske zajednice odvojene od države.
„Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole”, dodaje se u saopštenju.
Vjeronauka, kako su poručili iz CGO, HRA i ANIMA-e, narušava sekularni karakter obrazovanja i doprinosi razgrađivanju građanskog koncepta, koji je jedini okvir u kojem crnogorsko multietničko i multikonfesionalno društvo može da funkcioniše.
Iz tih NVO naveli su da je obrazovanje javno dobro i javni prostor koji pripada svima, bez obzira na vjerske razlike.
Javno obrazovanje, kako su istakli, mora ostati svjetovnog karaktera, kako to i uređuje važeći zakon.
Navodi se da su u Crnoj Gori evidentirane 32 vjerske zajednice i da je država po Ustavu dužna da ravnopravno tretira sve njih i njihove vjernike, kao i one koji to nijesu.
„Umjesto da svaka vjerska zajednica dobije pravo da sprovodi vjersku nastavu u državnoj školi, država treba da obezbijedi da sva djeca upoznaju realnost, obavijeste se da u Crnoj Gori žive ljudi i djeca koji imaju različita religiozna vjerovanja i oni koji ih nemaju, i da svi imaju podjednako pravo da tako razmišljaju“, kaže se u saopštenju.
Kako su naveli iz CGO, HRA i ANIMA-e, van škole, u slobodno vrijeme, svako može da pohađa posebnu vjersku obuku, kao i do sada.
„Građansko vaspitanje uči da se prepoznaju prava svih na slobodu misli i vjeroispovjesti, stekne kultura osnovnog poznavanja različitih religija, koja u srednjoj školi može da se dopuni u okviru izbornog predmeta Istorija religije“, kazali su iz tih NVO.
Oni su ocijenili da bi uvođenje vjeronauke neminovno povećalo podjele među djecom.
Kako su naveli iz tih NVO, u kontekstu u kojem je Crna Gora već opterećena dubokim nacionalnim, političkim i vjerskim podjelama, uz aktivan sukob između Srpske pravoslavne i Crnogorske pravoslavne crkve, uvođenje vjeronauke u škole bi izvjesno potenciralo konfesionalne podjele.
„Društvo bi izložilo riziku da umjesto generacija tolerantnih na vjerske razlike, iz obrazovnog sistema izlaze ljudi koji će podjele na kojima su vaspitavani nastaviti da produbljuju kada stasaju za donošenje političkih odluka“, kaže se u saopštenju.
Crnogorskom društvu, kako se navodi, treba više znanja o religijama drugih i tolerancije prema različitosti.
Iz CGO, HRA i ANIMA-e kazali su da djeca, koja vjeruju u različita božanstva i ona koja u njih ne vjeruju, treba da nauče da žive jedna sa drugima, a ne samo jedna pored drugih i poštuju različita vjerovanja, čemu ih uči Građansko obrazovanje, a ne vjerska nastava.
„Za razvoj Crne Gore kao demokratske države mnogo je korisnija investicija u obavezno građansko obrazovanje, koje buduće glasače i političare uči njihovim pravima, kako država funkcioniše i šta i na koji način da zahtijevaju od državnih institucija i političkih predstavnika da bi bolje živjeli“, kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, za budućnost države je važnije da se Građanskom obrazovanju vrati status obaveznog predmeta u osnovnim školama, i da se obavezan status tog predmeta uspostavi i u srednjim školama.
Građansko obrazovanje, kako su naveli iz NVO, djecu uči vještinama komunikacije i mirnog rješavanja konflikata, razumijevanja ljudskih prava i preuzimanja odgovornosti za njihovu zaštitu, unapređenju razumijevanja vlastite i kultura drugih.
Prema njihovim riječima, za razliku od vjerske nastave, koja propagira dogmu, građansko obrazovanje jača kritičko razmišljanje, koje je društvu neophodno da bi kroz nova otkrića išlo naprijed.
„Obrazovni sistem Crne Gore komparativno posmatrano nije dovoljno dobar, pa je tim veća obaveza nove vlasti da ga razvija podsticanjem kritičkog mišljenja zasnovanog na naučnom metodu“, poručili su iz CGO, ANIMA-e i HRA.
Iz tih NVO kazali su da očekuju od vlasti da se posvete stvaranju kvalitetnog obrazovnog sistema baziranog na ljudskim pravima propisanim Ustavom, koji će djecu učiti da žive u miru i saradnji i sa onima koji ne djele njihova vjerovanja.
Bonus video:
