Četrnaesta Konferencija predsjednika parlamenata malih evropskih država, nastavljena je sesijom Uloga parlamenata u savremenim ekološkim izazovima.
Podsjetivši da je Skupština Republike Crne Gore 1991. godine usvojila Deklaraciju o ekološkoj državi Crnoj Gori, kojom je prihvaćeno opredjeljenje da se štiti životna sredina i da se razvoj bazira na principima održivosti, te da je nakon toga donijet niz strateških dokumenata koji uređuju ovu problematiku, generalna direktorica Direktorata za prirodu Tamara Brajović ukazala je na obavezu adekvatnog sprovođenja kontrolne i zakonodavne uloge parlamenta.
Ona je, kako je saopšteno iz Skupštine, naglasila da parlament ima ključnu ulogu u postavljanju šire razvojne vizije zemlje utemeljene na razvijanju zdravih ekoloških politika, te istakla da je upravo parlament u dobrom položaju da kroz kontrolni mehanizam, ispita kako vlada reaguje na nacionalna i međunarodna ekološka pitanja.
"Dosadašnje analize i istrazivanja su Identifikovala da su obično finansije, tehnologije i znanje tri ključne odrednice za ostvarivanje zaštite životne sredine, koje još uvijek nisu dovoljno niti jednako dostupne u svijetu. U skladu sa tim, naglasili bi smo mogućnost našeg parlamenta da kroz zakonodavni mehanizam za budžet blisko prati i utiče na veća ulaganja zemlje u zaštiu životne sredine, čime podiže mjesto ekoloških pitanja na listi nacionalnih prioriteta", kazala je Brajović.
Direktorica Direktorata za prirodu je ukazala na činjenicu da parlament ima na raspolaganju širok spektar alata za promovisanje održivog razvoja, kao, kako je kazala, "institucija sa zakonodavnom vlašću, institucija s mogućnošću nadzora rada Vlade i institucija koja predstavlja većinski dio populacije“.
Predsjednik Odbora za životnu sredinu i kvalitet života, izvršni generalni direktor Ekonomskog odbora Monaka Guillaume Rose, izrazio je duboku zahvalnost predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću na organizaciji Konferencije, kao i crnogorskim domaćinima na tome što su odabrali ovu temu za debatu, navodi se u saopštenju crnogorskog parlamenta.
“Paralamenti su institucijie koje imaju najvći legitimitet da zastupaju opšti interes, prema tome parlamentarci imaju ključnu ulogu kako bi došlo do uključivanja održivog razvoja u politike koje se usvajaju”, naveo je Rose.
On je istakao da garantovanje održivog razvoja za ukupnu planetu kroz obavezivanje svake pojedinačne zemlje predstavlja izazov našeg vijeka.
“Pet godina se odvijaju međunarodni pregovori na planu klime koji su bili gorki i obilježeni sve većim razdorom, sve većom podjelom između urgentnosti klimatskih promjena i nedostatka konkretnih obavezivanja pojedinačknih država”, kazao je Rose.
Prema njegovim riječima, kako dodaju iz Skupštine, Kneževina Monako je odlučnija nego ikad da preuzme svoju ulogu u toj globajnoj borbi.
“Naši parlamenti su odgovorni za održavanje zdrave ravnoteže u svim oblastima našeg života. Od ključnog je značaja da damo doprinos u očuvanju ekološkog balansa. Budućnost ukupne planete počinje u svakoj našoj ulici”, zaključio je Rose.
U okviru diskusije na temu Uloga parlamenata u savremenim ekološkim izazovima, predsjednica parlamenta Kipar Annita Demetriou je istakla da su klimatske promjene krizna situacija za nas. "Prema naučnim izvještajima i drugim organizacijama UN, neophodno je da se spriječi najgori scenario klimatskih promjena. Neki regioni kao istočni Mediteran su pod posebnim efektom klimatskih promjena. Naš parlament je preuzeo inicijativu sa susjednim državama da promovišemo koordinisanu aktivnost na izvršnom nivou i na naučnom. Organizovali smo obuku za naše zaposlene u Skupštini u pogledu upravljanja otpadom i drugim aktivnostima. Građani očekuju od nas, njihovih poslanika, da preumu inicijativu i mi više ne možemo da čekamo sa ovim pitanjima", navodi se u saopštenju Skupštine.
Vršiteljka dužnosti potpredsjednice Parlamenta Islanda Bryndís Haraldsdóttir, tokom diskusije je istakla da su globalno zagrijavanje i klimatske promjene najveći pojedinačni izazovi za ljudsku vrstu, mada je, kako je kazala, pandemija u fokusu skoro dvije godine.
“Države svijeta moraju se ujediniti i brzo djelovati kako bi se izbjegle klimatske promjene koje će biti nepopravljive”, naglasila je ona.
Prema njenim riječima, svi imaju interes u toj borbi koja može da dovede do dramatičnihi negativnih promjena za ljudsku vrstu i našu planetu.
Govoreći o promjenama sa kojima se suočava Island, kazala je da te promjene mogu imati i dodatne negativne posljedice poput masovnih migracija, mogućih novih pandemija i slično.
Gerardo Giovagnoli poslanik parlamenta San Marina kazao je da San Marino ulaže napore kad je u pitanju ostvarivanje Pariskog sporazuma i ciljeva održivog razvoja, te istakao da su kao zemlja fokusirani na proces proizvodnje energiju iz fotonaponskih ploča, gdje imaju najveću stopu proizvodnje po glavi stanovnika. Dodatno, kako je naveo, zemlja značajnu pažnju posvećuje pitanju zagađenja.
"Odlučili smo da ne proizvodimo energiju iz otpada. Pokušaćemo da djelujemo i na drugom planu, da smanjimo količinu otpada i da dođemo do održivije ekonomije", kazao je poslanik parlamenta San Marina i zaključio da je dodatno važno ubijediti ljude da promjene obrasce ponašanja u skladu sa potrebama koje iziskuje princip zaštite životne sredine.
Prema riječima predsjednika Predstavničkog doma Luksemburga, Fernanda Etgena, odluke koje danas donosimo imaće dugoročne efekte za generacije koje će tek da dođu. "Nacionalni parlamenti moraju stave naglasak na inicijative obnovljivih izvora energija i da se zaštiti biodiverzitet i da se poštuju ciljevi iz Pariskog sporazuma. Parlamenti su krucijalni put da se obezbijede aktivnosti u borbi protiv klimatskih poromjena na nacionalnom i lokalnom nivou“, kazao je on, kako je saopšteno iz Skupštine Crne Gore.
Bonus video:
