Raste broj građana koji misle da se Crna Gora kreće pogrešnim putem, pokazalo je istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO) i agencije Damar.
Direktorica CGO Daliborka Uljarević rekla je da je danas nešto manje od trećine onih koji cijene da Crna Gora ide u veoma dobrom ili dobrom pravcu, dok je to prošle godine bilo nešto više od trećine.
"U ukupnom zbiru, porastao je broj onih koji vjeruju da su tekuća kretanja pogrešna, pa ih je tako danas 45,9 odsto, u odnosu na 35,5 odsto od prošle godine", rekla je Uljarević na konferenciji za novinare.
Ona je dodala da se izrazito nezadovoljstvo tim pravcem bilježi među mladima, kao onima koji su izjašnjavaju kao Crnogorci, Albanci, Bošnjaci i Hrvati, i to oko 60 odsto, a kod nekih od tih grupacija to nezadovoljstvo ide i do 70 odsto.
"Na drugoj strani, nacionalno opredijeljeni Srbi i oni nižeg obrazovnog nivoa su optimističniji da je dobar pravac kretanja društva", kazala je Uljarević.
Uljarević je navela da je istraživanje pokazalo da građani i političari imaju različite prioritete i agende.
"Građani i građanke su ujedinjeni u onome što je briga za pristojan i dostojanstven život i rastućoj zabrinutosti za pravac kretanja Crne Gore. Imamo isforsirana identitetska pitanja", kazala je Uljarević na konferenciji za novinare.
Ona je navela da građanke i građani prepoznaju da političari naglašavaju teme kao što su Srpska pravoslavna crkva (SPC) i Temeljni ugovor Vlade i SPC, 38,2 odsto, zatim identitetska pitanja, gdje je uključeno i pitanje popisa, pa borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, a značajno niže političari pozicioniraju pitanja zdravstva, nezaposlenosti i pravosuđe.
"Na drugoj strani, građanima i građankama su centralna pitanja nezaposlenost 27,1 odsto, borba protiv korupcije 17,7 odsto i unapređenje životnog standarda 17 odsto, zatim zdravstvo, perspektiva mladih, dok ih većinski mnogo manje interesuje priča oko SPC i Temeljnog ugovora, a još manje identiteska pitanja koja su ispod tri odsto", kazala je Uljarević.
Ona je rekla da se nada da će istraživanje inspirativno djelovati na političare kako bi se više okrenuli građanima, "jer je jasno da teme na kojima insistiraju nisu ono što građani prepoznaju kao bitno, ne odgovaraju na potrebe građana i jasno je da time samo naglašavaju vrlo opasan nivo polarizacije društva".
Na pitanje kako objašnjava povećane tenzije u društvu, govor mržnje na društvenim mrežama, ako građanima niejsu bitna identitetska pitanja, Uljarević je odgovorila da to ukazuje na ogromnu neodgovornost ljudi koji obavlja najviše državne funkcije i koji ne uspijevaju da partikularne interese da stave iza sebe i da rade u javnom interesu.
"To forsiranje identitetskih pitanja i jedne vjerske zajednice jedan broj naših građana radikalizuje, ali na sreću, oni nijesu u većini, ali činjenica je da to u značajnoj mjeri preplavljuje jedan društveni i politički prostor. Jedna grupacija ljudi koja je ekstremna misli da će tom svojom agresijom uspjeti da značajno radikalizuje čitavo društvo. Odgovornost da se to ne desi jeste na donosiocima odluka", kazala je Uljarević.
Većina građana protiv uvođenja vjeronauke u obrazovni sistem
Prema istraživanju, 58,9 odsto građana se protivi uvođenju vjeronauke u obrazovni sistem, dok nešto malo više od petine (22,7 odsto) to podržava i malo manje od petine nema stav (18,4 odsto).
"Natprosječnu podršku uvođenju vjeronauke daju ispitanici preko 65 godina, bez obrazovanja i srpske nacionalnosti, ali i hrvatske manjine. Snažni protivnici su među Crnogorcima, Bošnjacima, Muslimanima i Albancima, kao i među onima koji imaju više ili visoko obrazovanje", objasnila je Uljarević. Ona je navela da 47,7 odsto ispitanika vjeruje da nova vlast nije ispunila obećanje da neće biti revanšizma u kadriranju.
"U posljednjem periodu se dosta govorilo o tome da li imamo na djelu revanšizam ili redovne kadrovske promjene nakon smjene višedecenijske vlasti. Nalazi pokazuju da među građanima i građankama prevladava stav da nova vlast nije ispunila obećanje da neće biti revanšizma prema onima koji ne dijele njihove političke stavove (47,7 odsto), dok je nešto malo više od četvrtine (26,2 odsto) vjeruje da je to to obećanje ispunjeno“, kazala je Uljarević.
Ona je dodala da je percepcija revanšizma natprosječno izražena kod mlađe populacije, kao i u drugim starosnim grupama do 44 godine, zatim među onima sa srednjim, višim i visokim obrazovanjem, kao i nacionalno opredjeljenim Crnogorcima i manjinama.
Osjetno povećanje nezadovoljstva u odnosu na percepciju budućnosti
Vuk Čađenović iz Agencije za ispitivanje javnog mnjenja Damar kazao je da 54,4 odsto građana kaže da njihovi prihodi nisu dovoljni da pokriju mjesečne troškove.
"To je blagi porast u odnosu na istraživanje iz oktobra 2020. godine. Međutim, danas 31,8 odsto građana smatra da su prihodi dovoljni, što je osjetan pad u odnosu na prošlogodišnji nalaz kada je to mišljenje imalo 40 odsto ispitanika“, kazao je Čađenović. Podaci, kako je dodao, opominju i na osjetno povećanje nezadovoljstva i indiferentnosti u odnosu na percepciju budućnosti u Crnoj Gori.
"U odnosu na prošlu godinu, kada je 16,7 odsto ispitanika iskazalo pesimizam, ove godine 32,6 odsto smatra da će biti gore nego prije promjene. Mišljenje da će sve biti isto ima 32,7 odsto građana i građanki, a najvidljivija je promjena kod optimističnih – 23, 4 odsto građana i građanki smatra da nas očekuje bolja budućnost, što je pad u odnosu na prošlu godinu kada je 44 odsto bilo tog stava“, kazao je Čađenović.
Oko 42 odsto građana misli da je na Cetinju Vlada dala prioritet SPC
Povodom događaja na Cetinju, 42,2 odsto građana smatra da je Vlada prioritet dala vjerskim pravima jedne vjerske zajednice, a manje od trećine (30,4 odsto) da je našla balans u obezbjeđivanju vjerskih prava i slobode okupljanja.
"Takođe, manje od trećine smatra da je Vlada po svaku cijenu trebala da omogući ustoličenje mitropolita Joanikija, dok četvrtina cijeni da je trebalo da se zabrani i ustoličenje i protesti, a 23 odsto je stava da je Vlada trebalo da dogovori sa SPC odlaganje ustoličenja dok se tenzije oko toga pitanja ne smanje“, naveo je Čađenović. On je dodao da oni koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi su dominantnog stava da je balans uspostavljen, kao i da je po svaku cijenu trebalo obezbijediti ustoličenje, dok su na drugoj strani sve nacionalne manjine (Bošnjaci, Muslimani, Albanci, Hrvati) i ogromna većina Crnogoraca. „I u odnosu na odgovornost za eskalacije krize 5. septembra na Cetinju, građani i građanke su podijeljeni, pa tako 22,8 odsto smatra da su za to najodgovorniji Vlada i premijer Zdravko Krivokapić, a 22 odsto smatra da je to predsjednik države. Slijedi mišljenje da su odgovorni ekstremisti sa obje strane ( 14,5 odsto), dok 18,6 odsto nema mišljenje“, istakao je Čađenović. Crnogorci, Bošnjaci, Muslimani, Albanci i Hrvati, kako je dodao, najviše krive Vladu i premijera, kao i ekstremiste i partije vladajuće većine, dok Srbi kao glavnog krivca vide predsjednika države.
Bonus video:
