Direktorica Klničkog centra Crne Gore (KCCG) Ljiljana Radulović je na otvaranju onkološkog skupa, pod nazivom: Onko dani: “U korak sa inovacijama”, koji se održava u Meljinama u organizaciji kompanije Roche, kazala da je Crne Gora prva zemlja Zapadnog Balkana koja je sa Njemačkom dogovorila saradnju u oblasti telemedicine.
“Ono na čemu smo posebno ponosni jeste da je Crna Gora prva zemlja Zapadnog Balkana koja je ostvarila saradnju u oblasti telemedicine sa Njemačkom. Prije nekih 10 dana u posjeti bolnici Šerite i Robert Koh instituta u Berlinu, u kom je učestvovalo Ministarstvo zdravlja predstavnici Instituta za javno zdravlje i Klinički centar, dogovoreno je da Crna Gora upravo bude i pilot-projekat za Zapadni Balkan, odnosno, prva zemlja koja će moći da koristi benefite telemedicine sa jednom ovakvom renomiranog medicinskom kućom”, istakla je Radulović
Ona je govoreći o transformaciji zdravstvenog sistema u sferi digitalne transformacije i izmjena koje se dešavaju u okviru medicisnko-tehnološke industrije kazala da ideja o tome kako treba da se razvija zdravstveni sistem u Evropi, možemo da se pozovemo na izjavu predsjednicu Evropske komisije da će naredna dekada da bude u zdravstvenom sistemu Evrope u suštini digitalna dekada.
“To znači brojne promjene. Prvo što pomislimo kada govorimo o tome jeste transformacija IT sektora, transformacija tehnologije i transformacija povezivanja” kazala je Radulović i naglasila da nije zasnovana samo na tehnološkoj i IT transformaciji, već i na brojnim drugim transformacijama, kao što su način razmišljanja i zdravstvenih radinka i korisnika zdravstvenih usluga.
"Zato kažemo da je digitalno zdravlje u suštini jedna kulturna transformacija do sada takozvane tradicionalne zdravstvene zaštite, koja sada ne poprima samo drugačiji oblik, već obogaćuje svoj postojeći kvalitet”, kazala je Radulović.
Tradicionalni pristup u liječenju pacijenta, dolazak kod ljekara, razgovara sa njim, ljekar sprovodi rutinske dijagnostičke metode i, kako je kazala, po nekada kruto objašnjava o čemu se radi, najčešće u takvim slučajevima imamo zbunjenog i često nedovoljno informisanog pacijenta.
“Približavanje zdravlja i prilagođavanje načina tretmana svakom pacijentu ponaosob, jeste jedna nova karakteristika zdravstvenog tretmana kome težimo, a to je lični pristup svakom pacijentu, gdje dobija potpunu informaciju o samoj dijagnozi, o potencijalnim terapijski strategijama i izlazi značajno zadovoljan jer i sam učestvuje u terapijskoj strategiji”, pojasnila je ona.
Dr Radulović je kazala da je kovid pandemija bila inicijalna kapisla koja je ubrzala proces digitalne transformacije. U 2019. godini telemedicine je korištena samo 11% na planetarnom nivou a danas se koristi čak 76%.
“Ako pogledam period od februara do aprila 2020. godine vidimo da je korišćenje telemedicine skočilo za čak 76 puta” naglašava ona i navodi da je zapadni svijet 250 milijardi dolara preusmerio od tradicionalnog pružanja zdravstvene zaštite ka potencijalnom razvijanju telemedicine. Osim razvoja IT sektora važne su izmjene svih stavki, korišćenje različitih aplikacija koje pomažu pacijentu da i sami učestvuju u procesu pojedinih samodijagnostika.
KCCG i crnogorski zdravstveni sistem ustanovili su da je neophodno da sva ova saznanja primijenimo i transformišemo u naš zdravstveni sistem, a posebno informacioni sistem naše ustanove koja je jedna od najbitnijih nosioca zdravstvenog sistema naše zemlje. U tom cilju u KCCG je od ovog mjeseca počeo da funkcioniše integracioni system tako što su sada povezane klinike, a koje su prethodno bile uvezane u heliant sitem sa ambulantnim pregledima,
“Povezivanje ovog sistema je samo početak jedne ukupne digitalne transformacije cijelog zdravstvenog sistema u Crnoj Gori. Povezivanje, s druge strane, ne označava samo stvaranje novih veza, već i povezivanje prethodno stvorenih digitalnih sistema, koji su funkcionisali u Kliničkom centru, u jedan integrisani informacioni sistem” kazala je dr Radulović te da je želja da se svi postojeći registri integrišu u sadašnji informacioni sistem KCCG.
“Na taj način će se omogući bolje praćenje trenutnog tretmana, bolji uvid u rezultate prethodno primijenjenih terapijskih i dijagnostičkih opcija, a donosiocima odluka pomaže da se vidi na koji način se troše sredstva u Kliničkom centru, da li je potrebno njihovo preusmjeravanje, da li neophodno pokretanje novih procedura. Kasnije ćemo integracijom svih zdravstvenih struktura u cijelom zdravstvenom sistemu zemlje moći da donesemo odluke na osnovu realnih rezultata, a ne na osnovu impresija kako se čini da je bilo neki duži vremenski period” istakla je ona..
Bonus video:
