Povećanje izdvajanja iz Fonda za medijski pluralizam sa sadašnjih 0,09 na najmanje 0,45 tekućeg budžeta, prikupljanje naknada od ugostiteljskih objekata za čitanje štampanih medija, ali i subvencija za zapošljavanje shodno broju zaposlenih u medijima, samo su neke od mjera koje je Medijska asocijacija Jugoistočne Evrope (MAJE) predložila za unapređenje medijskog sektora u Crnoj Gori.
MAJE, na čijem čelu je Vuk Maraš, predloge je dostavila Radnoj grupi za izradu petogodišnje Medijske strategije i pratećeg akcionog plana.
”Crna Gora se nalazi u velikom problemu, jer je medijsko tržište u našoj zemlji ciljano uništavano godinama unazad. Rezultat takvog urušavanja medijskog tržišta ogleda se u činjenici da su nam maltene svi komercijalni mediji dovedeni na rub egzistencije, koji umjesto da razmišljaju kako da unapređuju svoj medijski sadržaj, većinu pažnje posvećuju tome da prežive i da obezbijede primanja za novinare i druge zaposlene”, kazao je Maraš za “Vijesti”.
Naglašava da je upravo zbog toga država dužna da konačno obezbijedi korjenite reforme u medijskom sektoru i da “prekine praksu šminkanja stvarnosti, ako želi da sačuva medijski pluralitet i da obezbijedi da se građani Crne Gore i dalje informišu od strane medija iz naše zemlje”.
”Zbog toga je Medijska asocijacija Jugoistočne Evrope i predložila korjenite reforme, koje donose dugoročne rezultate, i koje konačno ne bi bile gašenje postojećih požara benzinom, što se radilo u mandatima prethodnih vlada. Kroz sveobuhvatnu reformu koja se sada sprovodi, a primarno se odnosi na izradu Strategije i izmjenu svih medijskih zakona, imamo šansu da dođemo do sistemskih poboljšanja, koja bi bolje uredila medijsku scenu i obezbijedila održivost medija. Vjerujem da u ovoj Vladi, za razliku od nekih prethodnih, postoji politička volja da se medijska scena unaprijedi i to treba iskoristiti kako bismo konačno dobili prijeko potrebne reforme”, zaključuje Maraš.
Više novca za Fond, subvencije za zapošljavanje
Konkretne mjere, navodi se u predlogu, rezultat su analiza koje je sprovela MAJE, ali i konsultacija sa predstavnicima izdavača medija.
Ključni set mjera, koji je MAJE predložila, je jačanje podrške komercijalnim i neprofitnim medijima.
U ovoj medijskoj asocijaciji smatraju da treba “obezbijediti dodatnu podršku države medijima kroz uvećanje Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija sa postojećih 0,09 odsto tekućeg budžeta na namjanje 0,45 procenata tekućeg budžeta”.
Potrebno je, smatraju, obezbijediti dodatnu podršku jačanju kapaciteta medija, kroz subvencionisanje zapošljavanja u svim medijima koji su upisani u evidenciju medija.
”Za medije koji imaju od tri do pet zaposlenih - mjesečno u iznosu jedne prosječne bruto plate u Crnoj Gori. Za medije koji imaju od šest do 10 zaposlenih - mjesečno u iznosu dvije prosječne bruto plate. Za medije koji imaju od 11 do 15 zaposlenih - mjesečno u iznosu tri prosječne bruto plate. Za medije koji imaju 16 i više zaposlenih - mjesečno u iznosu od četiri prosječne bruto plate, uvećano za po jednu prosječnu bruto platu za svakih narednih pet zaposlenih. Neophodno je smanjiti poresku stopu za dnevnu i periodičnu štampu sa 7 na 0 odsto, odnosno osloboditi štampu plaćanja PDV-a. Treba smanjiti poresku stopu sa 21 na 7 odsto za repromaterijal za štampane medije (roto papir, ploče i boje), za nabavku tehnike za medije, te za prodaju oglasnog prostora u svim formatima medija”, navodi se u mjerama dostavljenim Radnoj grupi.
RTCG bez reklama, jer se finansira iz državne kase
MAJE ocjenjuje da treba osigurati jednak tretman svih učesnika na medijskom tržištu. Smatraju da se to može postići i kroz obezbjeđivanje podrške države štampanim medijima kroz interventne nabavke papira za štampu, za namjanje tri mjeseca ukupnih potreba, po ugledu na ranije robne rezerve.
Tako bi, navode, mediji mogli da otkupljuju u slučaju nestašice na regionalnom ili globalnom tržištu.
Neophodno je, napominju, i smanjenje naknada Radio-difuznom centru za emitere sa nacionalnom frekvencijom na razumnu mjeru, kako bi se smanjili troškovi poslovanja u odnosu na one koji se emituju u kablovskom sistemu.
Navode i da bi trebalo “zabraniti prodaju reklamnog prostora za javni servis RTCG u svim formatima - televizija, radio i portal, jer zbog ogromnog budžetskog finansiranja predstavlja nelojalnu konkurenciju komercijalnim medijima”.
Iz MAJE naglašavaju da je neophodno obezbijediti sveobuhvatnu metriku medija svih formata od strane države/nezavisne agencije:”...Koja bi mjerila čitanost, gledanost, slušanost, povjerenje i druge parametre za sve medije u Crnoj Gori, u saradnji sa medijskom zajednicom”.
Potrebno je, dodaju, i sprovoditi redovna polugodišnja istraživanja javnog mnjenja kako bi se pratili trendovi na medijskom tržištu i u pogledu informisanja javnosti, te kako bi se na adekvatan način mapirali različiti korisnici različitih sadržaja i platforme koje im služe za informisanje.
Zamračiti marketing stranim televizijama
Kad je u pitanju ispravljanje devijacija na medijskom tržištu, MAJE ocjenjuje da je neophodno obezbijediti zamračenje reklamnog sadržaja na televizijama van Crne Gore koje se emituju kroz kablovsku mrežu, a “čiji je marketing sadržaj napravljen isključivo ili dominantno za crnogorsko tržište”.
”Ovo po ugledu na zamračenje sadržaja za koja nisu plaćena prava za crnogorsko tržište (sport, igrani program,...). Potrebno je obezbijediti punu finansijsku i tržišnu kontrolu internetskih publikacija i pojedinaca koji prodaju marketinški prostor, kako bi se osiguralo zakonito poslovanje svih učesnika na tržištu oglašavanja. Neophodno je i uvesti obaveznu naknadu za sve hotele, restorane, kafiće i druge ugostiteljske objekte, koji svojim gostima obezbjeđuju besplatno čitanje štampe te uspostaviti sistem prikupljanja naknada i distribucije prikupljenih sredstava izdavačima na transparentan, efikasan i pravedan način”, navodi se u dokumentu MAJE.
Zaključuju i da je neophdno “uvesti obaveznu naknadu za sve press klipping agencije i druge kompanije koje nude usluge koje se zasnivaju na sadržaju koji proizvode i objavljuju mediji, te uspostaviti sistem prikupljanja naknada i distribucije prikupljenih sredstava izdavačima na transparentan, efikasan i pravedan način”.
Bonus video:
