Sistem za prečišćavanje otpadnih voda sa dovodnim i odvodnim kolektorima u Nikšiću, 2019. godine predat je na upravljanje opštinskom preduzeću Vodovod i kanalizacija.
Tada je iz lokalne uprave rečeno da postrojenje već tri godine radi punim kapacitetom i da u tom periodu nije bilo korektivnih održavanja koja bi u većoj mjeri otežavala njegov rad.
Skoro tri godine kasnije Željko Cicmil, koji je na dužnost v.d. direktora JP Vodovod i kanalizacija stupio u septembru prošle godine, međutim, kazao je za “Vijesti” da je postrojenje još u fazi ispitivanja i da već pokazuje manjkavosti.
”Pojedini djelovi opreme počinju da otkazuju i pokušavamo da sistem, uz neke rezervne djelove, a s obzirom na to da je Vodovod u teškoj finansijskoj situaciji, održimo živim. Poslije pet-šest godina rezervni djelovi se moraju mijenjati i to je sastavni dio amortizacije. Međutim, smatram da je tome doprinijela i oprema koja nije adekvatnog kvaliteta, kao i neadekvatno rukovanje. Pojedine stvari, po mom ubjeđenju, nijesu riješene u samom startu, pa tako imamo generator za proizvodnju električne energije koji godinama ne radi”, kazao je Cicmil.
Prema njegovim riječima, da generator radi mogli bi da “refundiraju” 20-30 odsto električne energije koju sistem utroši.
”Međutim, softverski je problem. Sistem je instalirala firma ‘Akvalija’ sa kojom ne možemo da stupimo u kontakt već godinama unazad, a po informacijama koje imam i prethodnici su pokušavali da stupe u kontakt sa njom. Pokušaću da domaće stručnjake uvedem u ovaj dio i da riješimo taj problem”, istakao je Cicmil.
Kako je kazao, sistem radi, voda se ispušta u kanal, a laboratorijske analize pokazuju da su fekalne vode, koje se hemijske obrađuju, u granicama dozvoljenog.
”Otići ćemo korak dalje pa ćemo u ovoj godini uključiti i druge eminentne laboratorije u ovaj dio kako ne bi prekršili ekološke principe”.
Dodatni problem predstavlja kanalizacioni mulj, a Cicmil smatra da, kada je mulj u pitanju, u samom startu nije urađeno kako treba.
”Mulj se ne ispušta iz sistema i nalazi se u silosu koji je pun, dok se ostatak mulja nalazi u sistemu i on kruži. To smeta jer se troši dodatna energija i troškovi su veći. Po mojim informacijama, samo jednom se iz tog bunkera ispustio mulj i to kada je bio probni rad, dok je još ‘Akvalija’ bila tu i odvezen je na nepoznatu lokaciju”, kazao je Cicmil.
Kako je istakao, u okruženju postoji fabrika koja tretira mulj, a nada se da će se to uskoro dogoditi i u Nikšiću. U dogovoru sa lokalnom upravom napravili su kontakte sa inostranim, kao i partnerima iz okruženja, kako da tretiraju mulj.
”Plan je da se u okviru postrojenja na Bogetićima napravi fabrika koja će proizvoditi finalni proizvod. To su naslijeđeni problemi koje nijesmo mogli da riješimo, a ogromna sredstva treba da se ulože u taj dio. Međutim, to definitivno moramo rješavati. Na kraju ćemo od fekalne kanalizacije imati finalni proizvod. Svijet je otišao daleko, a mi i dalje kaskamo u mjestu”, kazao je Cicmil.
Tvrdi da će prilikom ispuštanja mulja, koji se nalazi u silosu, imati problem, jer je mulj sada u čvrstom stanju, pa će silos i cijevi vjerovatno u tom trenutku popucati. Potrebno je, kako ističe, fizički obezbijediti i cijev koja odlazi u kolektor.
”Dosad smo imali poplavu u tom hidrotehničkom tunelu pa je cijev iskočila iz ležišta i to ćemo morati odmah nakon praznika da saniramo. Već smo u kontaktu sa nadležnim ljudima iz sekretarijata, kako bi nam pomogli u tom dijelu. Sami otvor nije fizički ograđen, što je jako opasna situacija, pa smo tražili saglasnost od Opštine da to ogradimo”, kazao je Cicmil i pozvao građane, kao i nevladine aktiviste, da ukoliko imaju bilo kakav dokaz da bilo šta vezano za sistem ne funkcioniše u skladu sa zakonom, to i prijave, a on je spreman odmah da reaguje.
Direktor Ekološkog pokreta “Ozon” Aleksandar Perović kazao je da je za građane nepoznanica na koji način se tretira kanalizacioni mulj, što je zabrinjavajuće ako se zna kolika je vrijednost tog projekta.
”Prema informacijama koje imamo, nema nikakvog plana upravljanja tom vrstom otpada, što je Zakonom o upravljanju otpadom bila nadležnost tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma, pa možemo pretpostaviti da se kanalizacioni mulj odlaže nepropisno na lokacijama koje nijesu predviđene za to. Čitav proces prečišćavanja otpadnih voda takođe je veoma upitan, pošto se građanima ne pružaju informacije o kvalitetu voda na ispustu u prirodni recipijent, a imali smo priliku da od rukovodstva Vodovoda i kanalizacije čujemo kroz medije da određeni djelovi sistema ne funkcionišu, što potvrđuje naše sumnje da ne postoje ni stručni kapaciteti da se upravlja postrojenjem”, istakao je Perović.
Podsjetio je da je su u 20. vijeku samo Nikšić i Podgorica imali sisteme za prečišćavanje otpadnih voda, kao i da je nikšićko postrojenje radilo veoma kratko do 1975. godine.
”Nadamo se da se neće ponoviti ista praksa sa novim, pompezno najavljivanim, projektom, koji predstavlja jednu od najvećih infrastrukturnih investicija, za koju su građani zaduženi, a koji očigledno nije, makar do sada, ispunio očekivanja”, kazo je Perović.
Priča o gradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, čiji su kapaciteti planirani za 103 hiljade stanovnika, počela je 2006. godine, pet godina kasnije je ozvaničen početak posla, a investicija je vrijedna 16,5 miliona eura.
Perović: Sve je ostalo na papiru
Prema riječima Perovića, prethodnu lokalnu upravu “Ozon” je povezao sa renomiranom firmom koja se bavi preradom kanalizacionog mulja na ekološki prihvatljiv način, što je rezultiralo studijskom posjetom Koprivnici, koja je pozitivna praksa u oblasti upravljanja otpadom i u potpunosti u skladu sa standardima Evropske unije (EU).
“Uređena je i studija izvodljivosti, ali nažalost sve je ostalo na papiru. I aktuelnoj lokalnoj samoupravi obezbijedili smo kontakte, već smo imali inicijalni sastanak sa istom firmom i dogovorena je studijska posjeta Beogradu, gdje je instalirano postrojenje za treman kanalizacionog mulja nove generacije.
Nadamo se da će se konačno, i na terenu i u praksi, desiti pomaci”, kazao je Perović i dodao da je potrebno obučiti kadar, što je u prethodnom periodu izostalo.
Sistematizacija će pokazati koliko je radnika višak
Vodovod i kanalizacija, prema riječima Cicmila, ima viška zaposlenih koji dodatno opterećuju funkcionisanje tog preduzeća, a sistematizacija će pokazati o kojem broju je riječ.
”Imamo 196 radnika, od kojih je samo jedan ugovorac, a to sam ja, dok ostali imaju rješenja za stalno. Tokom ove godine ući ćemo u fazu sistematizacije. Prva i osnovna činjenica za sistematizaciju biće kvalitet, a ne partijska knjižica. Hoću da se ova kompanija vrednuje po kvalitetu. Sistematizacija će dati konačni odgovor, ali mislim da će biti od 20 do 30 odsto zaposlenih višak”.
Bonus video:
