Neadekvatno zakonsko rješenje, netransparentne i često nejasne procedure, te (ne)stručne komisije su razlozi zbog kojih je u Crnoj Gori moguće dobiti spomen-obilježje poput neadekvatno realizovane biste narodnog heroja Ljuba Čupića u Danilovgradu, saopšteno je danas iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
"Pozivamo Ministarstvo kulture i medija, te lokalne zajednice i sve one kojima je važna crnogorska kulturna baština i kultura, da se zajednički pokrene javna diskusija o potrebi za dopunu aktuelnih zakonskih rješenja i njihovog sprovođenja u praksi. Od ključne je važnosti da napravimo sistemske prepreke da nam se sličan poduhvat kao sa postavljanjem biste Ljubu Čupiću ili bilo kome drugom više ne ponovi", ističe se u saopštenju koje potpisuju članica savjeta CDT i istoričarka umjetnosti Tatjana Koprivica i akademski vajar Marko Petrović - Njegoš.
Iz CDT su dodali da je prvo pitanje koje žele pokrenuti je transparentnost procesa odabira umjetnika/ca čija su rješenja odabrana za realizaciju spomen-obilježja.
"Smatramo da Ministarstvo kulture i medija mora uraditi reviziju izrade svih spomen-obilježja u prethodnih pet godina i uvrditi da li su u ovom i sličnim slučajevima autori birani na javnim konkursima, onako kako to popisuje član 25 Zakona o spomen-obilježjima ili je to svedeno na neko diskreciono pravo nosilaca vlasti. Dalje, neminovno je nakon ovog događaja objaviti sastav i stručne reference svih članova opštinskih komisija koje su donosile odluke o vizuelnim rješenjima spomen-obilježja i Komisije za spomen-obilježja ministarstva, koji su ih odobravali, u prethodnih pet godina. Od velike je važnosti činjenica da li su u njima učestvali ljudi sa adekvatnim znanjima ili su neki drugi kriterujimi, a naročito oni politički, bili zastupljeni u nekim slučajevima prilikom njihovog formiranja", piše u saopštenju.
Iz CDT su naveli da je potrebno prezicirati šta zapravo znači, odnosno koliko komisije obavezuje izrada "idejnog rješenja spomen- obilježja" koje predstavlja zakonsku obavezu.
"Da li je prethodni zakonodavac namjerno zamaglio ovu odredbu kako bi se moglo manipilisati sa rješenjima? Važno je i pitanje zašto Crna Gora 2022. godine nema javni Centralni registar spomen-obilježja koja su na njenoj teritoriji? Svaki umjetnik/ca ima pravo na autentičan umjetnički izraz, ali se u izradi biste Ljuba Čupića moralo voditi računa o estetici, realističnosti i karakteru portretisanog. O tome koliko se vodilo računa o ovim važnim segmentima najbolje govori to što, odmah nakon postavljanja, najavljeno uklanjanje ovog obilježja. Ovakvom primjenom zakona i procedura umjesto afirmacije crnogorske kulture i antifašizma i jačanja uticaja te velike ideje, umjesto legendarnog OSMJEHA narodnog heroja dobili smo podsmijeh, - i struke i antifašistkinja/a. A dobili smo i radost onih drugih koji antifašističku Crnu Goru žele zamijeniti nekom drugom. Ipak, pravi antifašisti/kinje na to neće pristati", kazali su iz CDT.
Iz te nevladine organizacije (NVO) su poručili da će su u okviru projekta "Akcija", analizom stanja i očuvanjem kulturne baštine u narednom periodu baviti multidisiplinarni tim na čelu sa Koprivicom i Petrovićem - Njegošem.
"Akcija ima za cilj uključivanje pojedinki i pojedinaca, udruženja i NVO-a sa visokim stručnim referencama u dijalog o svim važnim problemima koje opterećuju naše društvo. Na ovaj način stvaramo svojevrsnu bazu znanja o različitim segmentima funkcionisanja države, koju ćemo ponuditi državnim organima kao podršku za stvaranje boljeg i pravednijeg društva", zaključuje se u saopštenju CDT.
Bonus video:
