Odbor za zaštitu rijeke Lještanice zatražio je od Ministarstva kapitalnih investicija i premijera Dritana Abazovića obrazloženje zbog čega ugovor o koncesiji za malu hidroelektranu (mHE) još nije raskinut.
Oni su se na taj korak odlučili nakon što je Agencija za zaštitu životne sredine obavijestila javnost da je preduzeće “Hydro Lještanica” iz Podgorice, podnijelo zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju mHE, na vodotoku rijeke Lještanice u Opštini Bijelo Polje.
”Posebno tražimo komentar od predsjednika Vlade koji je dva puta kao opozicionar dolazio u posjetu mještanima Lijeske i koji je čak najavljivao da ćemo pobjedu na izborima slaviti na Lještanici”. kazao je “Vijestima” član Odbora Danilo Mrdak.
Nekadašnje Ministarstvo održvog razvoja i turizma je ranije poništilo rješenje Agencije kojim je data saglasnost na elaborat i postupak vratilo na ponovno odlučivanje.
Predstavnici Odbora i mještani tvrde da bez ikakvog obeštećenja investitoru ugovor može da bude raskinut i konačno zaštićen kako javni interes tako i interes mještana Lijeske.
”Svi razlozi za raskid ugovora o koncesiji za “Lještanica su i dalje validni. Molim Vas za obrazloženje zašto dopuštate da ovaj Ugovor i dalje bude na snazi. Članom 23 Ugovora u stavu se kaže da se ugovor smatra automatski raskinutim, bez dostavljanja posebnog obavještenja ukoliko je koncesija data na osnovu netačnih podataka bitnih za donošenje odluke o davanju koncesije i zaključivanje ovog Ugovora”, piše u zahtjevu Vladi.
Navodi se da je dokaz da je koncesija data na osnovu netačnih podataka bitnih za donošenje odluke o davanju koncesije i zaključivanje ovog Ugovora pravosnažno rješenje Ministarstva održivog razvoja i turizma od 7.9.2020. kojim se poništava rješenje Agencije, a u čijem se obrazloženju navodi i “da je činjenično stanje koje se tiče lokacije bitno izmijenjeno u odnosu na sadržaj svih akata koji su prethodili rješenju a na kojima se Elaborat zasniva (u pogledu kote izvora)…”.
”Ovo je rješenje potvrđeno presudom Upravnom suda 03-UPI.907/11. Takođe i na osnovu nalaza Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju od 8. 10. 2018. kojim se nalazi da iznad planiranog vodozahvata za mHE nema tečenja vode. Iz ovoga se nedvosmisleno može zaključiti da je cjelokupan prethodni postupak i sva akta koja su prethodno donesena i na koja su izdate saglasnosti zasnovani na netačno utvrđenom činjeničnom stanju. Oba ova dokaza ukazuju da su analize koje su prethodile davanju koncesije i zaključenju ugovora pogrešno predstavile lokaciju izvora rijeke Lještanice (na 1.370 mnv umjesto na stvarnih 1.030 mnv), što je dalje dovelo do toga da se vodozahvat planira na lokaciji stvarnog izvora rijeke, a da se to u idejnom rješenju i analizama koje su prethodile ovom Ugovoru nije tačno prikazalo”, navodi se u pismu Vladi.
Mrdak je kazao da dokazi jasno potvrđuju da su analize koje su prethodile davanju koncesije i zaključenju ugovora pogrešno predstavile lokaciju izvora Lještanice na 1370 mnv umjesto na stvarnih 1030 mnv, što je dovelo do toga da se vodozahvat planira na lokaciji stvarnog izvora rijeke, a da se to u idejnom rješenju i analizama koje su prethodile ugovoru nije tačno prikazalo.
”Tvrdimo da se ugovor ne može realizovati, već treba iz navedenih razloga raskinuti. U prepisci sa prethodnim ali i sa novim kabinetom Ministarstva kapitalnih investicija smo jasno ukazali na te dokaze, a dokumenti potkrepljuju tvrdnje da je koncesija data na osnovu bitno netačnih podataka o lokaciji izvora rijeke. Lještanica je danas jedna od rijetkih rijeka koje se aktivno brane od izgradnje MHE a da nije raskinut Ugovor o koncesiji, uz poštovanje prema svim drugim braniocima rijeke, razlozi za raskid Uuovora u slučaju Lještanice su vjerovatno najočigledniji i najlakše dokazivi, pa nam je posebno čudno zašto ih Vlada ignoriše. Naša borba traje skoro pet godina, djeca koja su učestvovala u našim prvim akcijama su tada bili osnovci a sada upisuju fakultet. Na osnovu bogatog iskustva u odbrani Lještanice možemo tvrditi da cio ovaj postupak obiluje i mnogim drugim nepravilnostima, kao što je činjenica da nikada nije pribavljen Akt o uslovima i smjernicama zaštite prirode ili činjenica da je svojevremeno Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj opštine Bijelo Polje sam inicirao korekcije Strateške procjene uticaja koju nije imao pravo da koriguje, pa onda još izdao saglasnost na dokument koji je sam izmijenio. Ali svi ti razlozi se trenutno mogu staviti u drugi plan u odnosu na one koji su očigledni i dovoljni za raskid Ugovora”, kazao je Mrdak.
Bonus video:
