Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore u ovom trenutku ne može procijeniti koliko državu potencijalno mogu koštati sporovi koje više od 130 bivših direktora vodi protiv Ministarstva prosvjete zbog prošlogodišnjih smjena sa funkcija.
To proizilazi iz informacije zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Bojane Ćirović, koju je od nje tražio aktuelni ministar prosvjete Miomir Vojinović.
Prošlog ljeta, tadašnje Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta na čelu sa bivšom ministarkom Vesnom Bratić, nakon donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, smijenilo je više od 200 čelnika vrtića, osnovnih i srednjih škola, a njih više od 130 je odlučilo da tuži državu.
”Zaštitnik za sada nije u posjedu odluka podgoričkog i bjelopoljskog Višeg suda, kojima se potvrđuju prvostepene presude, kako bi mogao u načelu definisati stav o materijalno-pravnoj održivosti daljih žalbi zaštitnika. Različiti su razlozi koji se navode u prvostepenim presudama za usvajanje tužbenih zahtjeva, pa se tako u jednom dijelu sudovi isključivo bave činjenicom (ne)vođenja disciplinskog postupka prije donošenja odluke o razrješenju, dok se u jednom dijelu presuda sudovi bave, prema mišljenju zaštitnika, suštinskim razlozima da li su razriješeni direktori svojim postupanjem, odnosno propuštanjem prekršili odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju”, navodi se u dokumentu u koji su “Vijesti” imale uvid.
Iste odluke o razrješenju loša matrica
Zaštitnica u informaciji podsjeća i da “sva navedena rješenja, koja su donijeta 12. jula 2021, sadrže identično obrazloženje”.
”…Što je upitno i dovodi u pitanje činjeničnu i materijalno-pravnu održivost istih. Zbog faze u kojoj se nalaze predmetni postupci, sa aspekta pozicije zaštitnika, u ovoj fazi, bilo bi neprofesionalno komentarisati ishode”, ističe se u dokumentu.
Međutim, naglašeno je, zaštitnik može da da pravnu analizu.
”…Da su uniformne odluke o razrješenju loše rješenje, odnosno matrica u ovom slučaju. Razlozi od slučaja do slučaja nijesu uvijek isti, pa ukoliko i jesu, odluka mora sadržati adekvatno obrazloženje u čemu se to konkretno ogleda nezakonito postupanje pojedinca, uz navođenje svih činjenica i okolnosti, što predmetnim rješenjima čiji se poništaj u parnicama traži, nije svojstveno”, pojasnila je u informaciji Vojinoviću.
Čekati bar dvije presude viših sudova
Što se tiče procjene troškova postupka, navodi se u dokumentu, to u prosjeku po predmetu može biti između 450 i 700 eura “ukoliko se radi samo o jednom zahtjevu (samo poništaj rješenja)”.
”…S obzirom na to da je u tim predmetima vrijednost predmeta spora neodređena i definisana tarifnim broj 6 advokatske tarife na iznos od 125 eura po parničnoj radnji, pri čemu visina ukupnih troškova zavisi i od činjenice da li je advokat kao punomoćnik tužilje ili tužioca obveznik PDV-a. Pri tome, ne treba zanemariti ni buduće postupke, za naknadu štete zbog manje isplaćene zarade, koji će uslijediti ukoliko budu pravosnažno usvojeni zahtjevi za poništaj odluke o razrješenju, a iznosi će zavisiti od dužine preostalog mandata, razlike u zaradi ukoliko je osoba nakon razrješenja zasnovala radni odnos ili ostala u radnom odnosu na drugom radnom mjestu”, upozorava Bojana Ćirović.
Ona još jednom naglašava da “do danas nemamo definisan stav drugostepene instance po pitanju zakonitosti predmetnih rješenja”.
”…Pa je potrebno sačekati da viša instanca, kroz bar dvije presude, zauzme stav po pitanju zakonitosti predmetnih odluka o razrješenju, te zakonitog postupanja države - Ministarstva prosvjete u istima”, zaključuje se u informaciji.
Bonus video:
