Nekadašnja predsjednica budvanske NVO "Za bolji grad", poslanica Građanskog pokreta URA Božena Jelušić pozvala je nadležne institucije da hitno reaguju zbog gradnje na plaži Mogren dva.
"Posljednji orijentiri Budve, ključni za njen dalji održivi razoj, ne prestaju da se graditeljski napadaju. Tako je javnost Budve iznenađena fotografijama druge plaže Mogren, sa velikom krčevinom za kolski prilaz sa magistrale.Navodno je čitav poduhvat "pokriven" dozvolama i dokumentacijom, ali treba istaći da je po Prostornom planu priobalnog područja (inače jedini "živi" plan iz 2015) druga plaža predviđena za park šumu. Po tom planu nema ni tvrđave (Fortice) Mogren ni vraćanja crkve, ni rušenja i ponovne gradnje Kupališta, a posebno ne sa putem kolske širine od magistrale i to preko tuđe neeksproprijisane zemlje. Međutim, da bi se nekome eksproprisala zemlja, jedini zakonski osnov je da postoji DUP, a DUPa nema ni za tvrđavu Mogren ni za kabine", navela je Jelušić u dopisu u koji su Vijesti imale uvid.
Jelušić ističe da je riječ je o zemlji budvanskih porodica Antoniola, Slovinića, Medina, Rađenovića...Klopana, Pjerotića i drugih.
"Pojedini su još 2004. podnijeli zahtjev za restituciju a u tom slučaju postoji zabilježba spora i na tom zemljištu se ne smije ništa raditi, kako i stoji u Zakonu o restituciji. Zakupcima Objekta na drugoj plaži je isti izdala HTP Budvanska rivijera. Zakupci će navodno obnoviti objekat u istim gabaritima, ali treba istaći da o tome nije tražena saglasnost od JP Morsko dobro, iako se sve odvija doslovno "na pjeni od mora". Dakle, mimo bilo kakve restitucije i Zakona o morskom dobru, Budvanska rivijera 30 godina iznajmljuje ove objekte, a sada još ruši i gradi, nastavljajući da ubira zakup (koji bi po pravdi, a nadajmo se jednom i po pravu, morao da pripada vlasnicima zemlje)", navodi Jelušić.
Dodaje da su "vrijedni resursi kakvi su obe plaže Mogren i pripadajuće im padine, kao i tvrđava Mogren, svakako treba da budu valorizovane i povezane, ali na način očuvanja ambijentalnih ljepota i prirode, koja je vlasništvo svih građana ove države, bez obzira što nisu i vlasnici zemlje (koji inače moraju biti obeštećeni ukoliko se jedna ovakva ambijentalna vrijednost želi sačuvati). Na plažu Mogren nije se smjelo "udariti" ni u prethodnih 30 godina, a javnost se sjeća urbicidnog plana Atlas grupe koji je trebalo da potroši svu rezilijentnost ovog prostora neophdnog za održivi razvoj budvanskog turizma. Nažalost, od 2008. kada je komisija za restituciju prešla u Bar, nijedan slučaj nije riješen. Taksativno, vraćeno je zemljište jednom građaninu u Lučicama, jednom u Momišićima i vraćen je Vladanos svim vlasnicima. Tako nastavilja da traje uzurpacija zemljišta koje nije privedeno namjeni i da se krše ljudska prava vlasnika", ističe Jelušić.
Predstavnici Opštine Budva , kako daje, su u više navrata najavili obnovu crkve Sv. Antuna, ali je tužno ako te najave treba da "prekriju" krčenje park šume nesravnjene ljepote.
"Inače, dovoz materijala na ovu lokaciju, pa i za crkvu, mahom je išao morem. Staza je postojala između tvrđave i plaže, ali nikada kolska i čak je ni austrougarska vojska nije smjela koristiti kada hoće. Današnje objašnjenje da je u pitanju "vatrogasni put" je naprosto smiješno, jer cijeli grad nema adekvatne prilaze za vatrogasna vozila, a ima ga baš druga plaža Mogren. Podsjećanja radi, dio prve i druge plaže Mogren je kupio Ivo Rađenović i prije 1941. formirao kupalište na obje plaže, izgradivši kabine od dasaka (dok njegovih 20 nasljednika danas nemaju pravo da drže plažu svog djeda)", dodaje se u dopisu.
"Poslije rata je izvršena nacionalizacija, a hotel Avala je izgradio prelijepe kabine sa restoranom i velikim terasama. Radio ih je arhitekta Matulović iz Dubrovnika i bile su lijep primjer ambijentalne arhitekture. Kultura kupača je bila takva da su se zakupljivali kabine za presvlačenje. Crkva Sv. Antona se nalazila odmah do imanja Iva Rađenovića. Obnovljena je i izgrađena materijalom dopremanim morskim putem 1901. Minirana je 1952., ali na toj parceli nije niko ništa gradio i taj plato stoji i danas. Od kada je krenula privatizaija plaža Mogren je u problemu da bude devastirana i zato apelujemo na sve involvirane institucije da hitno donesu naređenje o vraćanju prostora u prvobitno stanje pošumljavanjem i eventualnom obnovom stare staze, a do restitucije i konačne zakonske zaštite ovog prostora da onemoguće graditeljski napad na Mogren, izuzev dovoza/odvoza materijala vodenim putem", zaključuje se u dopisu.
Bonus video:
