Jedan od ključnih problema sa kojima se suočavaju osobe sa oštećenim sluhom je taj što znakovni jezik nije priznat kao službeni, što za oko 10.000 ljudi stvara velike probleme u svakodnevnoj komunikaciji.
Podrška države gluvim i nagluvim osobama u sudskim procesima, zdravstvu, obrazovanju i drugim životnim sferama, ipak nije na zadovoljavajućem nivou.
To je za “Vijesti” kazao direktor Saveza gluvih i nagluvih Crne Gore Darko Mijušković.
Ističe da se zbog toga gluve i nagluve osobe “nerijetko oslanjaju na podršku članova porodice koji znaju znakovni jezik”.
“Važno je napomenuti da i za mnoge članove porodice obuka i znanje tog jezika često nijesu pristupačni. Zbog toga se suočavamo sa izazovima i ograničenjima koja utiču na našu sposobnost da ostvarimo pristup administraciji”, istakao je direktor Saveza.
Ključ sporazumijevanja
Oko 1.000 gluvih i nagluvih osoba, ističe Mijušković, koristi znakovni jezik kao “glavni i jedini način sporazumijevanja.”
“Za njih, znakovni jezik predstavlja mnogo više od jednostavnog sredstva sporazumijevanja sa porodicom i prijateljima. On postaje ‘most’ prema svim aspektima života, uključujući obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, zapošljavanje i učešće u društvenim i kulturnim aktivnostima”, kazao je Mijušković.
Ključni problem osoba sa oštećenim sluhom, podsjeća Mijušković, je taj što znakovni jezik još nije službeno priznat.
“Ova činjenica stvara ozbiljnu prepreku u svakodnevnoj komunikaciji sa okolinom. On je prirodni jezik gluve zajednice i ključno sredstvo komunikacije za mnoge osobe s oštećenim sluhom. Neprepoznavanje i nedostatak njegovog priznanja kao službenog stvara izolaciju i otežava pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, zapošljavanju, ali i pristupu pravdi”, rekao je Mijušković.
Priznanje znakovnog jezika kao službenog bi omogućilo gluvim i nagluvim osobama pristup različitim uslugama i olakšalo komunikaciju u mnogim aspektima života
Direktor Saveza smatra da nedostatak stručnih sudskih tumača za znakovni jezik može “ozbiljno otežati komunikaciju u pravnim postupcima”.
“Iskustva osoba sa oštećenim sluhom sa pravosuđem mogu varirati, ali često se suočavaju sa izazovima u pristupu pravdi. U mnogim zemljama, uključujući Crnu Goru, postoje sudski tumači za znakovni jezik, ali njihova dostupnost i kompetencija mogu biti ograničeni. Baš to može dovesti do problema u pravilnom razumijevanju i izražavanju, što može uticati na pravičnost sudskih postupaka”, objasnio je Mijušković.
Nezadovoljavajuća saradnja sa državom
On ističe da bi saradnja sa državom trebalo da bude znatno bolja.
“Uprkos prepoznavanju važnosti našeg rada u promovisanju prava gluvih i nagluvih osoba, specifična podrška i angažman državnih institucija su ograničeni. Priznanje znakovnog jezika kao službenog bi omogućilo gluvim i nagluvim osobama pristup različitim uslugama i olakšalo komunikaciju u mnogim aspektima života”, kazao je Mijušoković, dodajući da je sveobuhvatna državna podrška ključ ka sigurnim pravima.
Ocjenjuje da obrazovni sistem, u izvjesnoj mjeri, mora biti prilagođen osobama sa oštećenim sluhom.
“To uključuje osiguranje kvalitetnih programa obrazovanja, pristupačnost u obrazovnim ustanovama i pristup tumačima za znakovni jezik”.
Pitanje zapošljavanja i socijalne integracije, smatra on, nastavlja da bude prepreka.
“Veća podrška države može pomoći u stvaranju programa i inicijativa koji podstiču zapošljavanje i inkluziju gluvih i nagluvih osoba u društvo. Dodatno, Savezu je potrebna finansijska pomoć od države kako bi mogli započeti s obukom i kursevima znakovnog jezika i sprovoditi druge ključne aktivnosti”.
Nedovoljno kurseva
Iako postoji interes društva da nauči znakovni jezik, u Crnoj Gori se, tvrdi direktor Saveza gluvih i nagluvih, suočavaju sa manjkom obuka i kurseva.
“Još jedan problem je taj da su mnogi od tih kurseva vodile čujuće osobe, dok bi bilo od suštinskog značaja da ih vode osobe sa oštećenim sluhom, čije iskustvo i znanje čine razliku u pravilnom učenju znakovnog jezika. Važno je naglasiti da se treba poštovati i cijeniti mišljenje gluvih i nagluvih osoba u razvoju i implementaciji programa obuke za znakovni jezik, kako bi se osigurala relevantnost i učinkovitost tih programa. Ulaganje u pristupačne obuke i kurseve znakovnog jezika od strane vlasti ključno je za stvaranje inkluzivnog društva gdje se svi mogu međusobno razumjeti i podržavati”, rekao je Mijušković.
Bonus video:
