Podatak da je svaki peti građanin Crne Gore član neke političke partije pokazuje da ljudi vide svoj napredak kroz stranke, a ne kroz sistem zasnovan na zaslugama, smatra predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) Zlatko Vujović.
Najnovije istraživanje CEMI-ja pokazalo je da je 18,7 odsto građana u Crnoj Gori član neke političke partije, što je povećanje od gotovo sedam odsto u odnosu na 2018. godinu, kada je članstvo u političkim strankama prijavilo 12 odsto ispitanika.
Prema riječima Vujovića, taj procenat je očekivan, ali je i u direktnoj vezi sa činjenicom da je došlo do značajne promjene vlasti.
“Vlast ne vrši jedna partija, već više njih i svi su oni dobili dio kolača. To jedan dio građana Crne Gore vidio kao šansu za lakšim zapošljavanjem, određenim pozicijama i privilegijama”, kazao je Vujović agenciji MINA.
On je dodao da je to podstaklo jedan dio građana, bez obzira na to jesu li ili nijesu bili glasači tih partija, da se aktiviraju, učlane u partije i pokriju neke pozicije.
Vujović je kazao da je u prethodne tri godine značajan broj ”novih lica”, koja ranije nijesu bila politički aktivna, izašao na političku scenu.
On je rekao da su se, usljed deficita novih vladajućih partija, morali tražiti dodatni ljudi koji bi pokrili ogroman broj pozicija “po dubini”.
To je, smatra Vujović, prirodno u tranzicionim vremenima kada dolazi do značajnih promjena u odnosu na to ko vrši vlast.
“Procenat od 18,7 odsto je izuzetno puno. To govori da ljudi vide svoj napredak kroz političku partiju, a ne na bazi toga koliko su kvalitetni”, istakao je Vujović.
Građani, kako je naveo, mogu vjerovati da su kvalitetni i bogom dani za određene pozicije, ali znaju da, ukoliko nijesu angažovani unutar političkih partija i nemaju njihovu podršku, onda nemaju šta da traže u nekom značajnijem napredovanju.
To je, prema riječima Vujovića, indikator da u Crnoj Gori stvari idu u lošem smjeru, jer građani vide da se neko pravo, za koje oni vjeruju da im pripada, može ostvariti samo preko političke partije, a ne na bazi meritokratije, odnosno sistema zasnovanog na zaslugama.
“Crna Gora je, čini mi se, otprilike došla u poziciju da ne postoji ništa što na neki način odiše značajnošću, a da istovremeno nije dio plijena političkih partija”, rekao je Vujović.
On je kazao da je ta pojava postojala ranije i to u ogromnoj razmjeri, ali da je “prije bio skandal kada se dođe do partijskog zapošljavanja”.
Vujović je podsjetio da je protiv bivšeg gradonačelnika Ulcinja Ljora Nrekića iz Demokratske partije socijalista (DPS) pokrenut sudski postupak zbog partijskog zapošljavanja.
“A sada imate predsjednika Crne Gore koji kaže - da, mi sprovodimo partijsko zapošljavanje, to je potrebno i to će se nastaviti. I onda, u čemu je razlika? Neko ide u zatvor, s pravom, ako se potvrdi da je došlo do postojanja krivičnog dela, a onda neke nove vlasti smatraju da je to normalno”, naveo je Vujović.
On smatra da tužilac, kao i u slučaju Nrekića, treba da pokrene postupke protiv brojnih gradonačelnika i ministara koji su partijski zapošljavali.
Vujović je ocijenio da bi kredibilitet specijalnog, ali i budućeg vrhovnog državnog tužioca, bio potpuno potrošen i uništen ukoliko ne pokrene te postupke.
“Jer ako on nema kapaciteta da pokrene nešto što svi vidimo i nešto za šta ima dokaza na sve strane, onda ne možemo očekivati ni da će istražiti i procesuirati neka složenija krivična dela”, dodao je Vujović.
Upitan da li smatra da bi reforma izbornog sistema riješila te probleme, Vujović je kazao da se on i CEMI odavno zalažu za reformu koja bi povećala uticaj birača na izbor konkretnih poslanika, ali i ulogu članova političkih stranaka u selekciji partijskog rukovodstva.
On je rekao da Crna Gora, kao malo društvo, može primijeniti neke reforme mnogo brže nego neki drugi sistemi, što bi uticalo da se stabilizuju političke partije.
“Ako bi birači i članovi vidjeli da mogu unutar partije da ostvaraju svoju volju, da poguraju nekog svog kandidata, onda ne bi odlazili drugim partijama kad su razočarani potezima lidera. Tražili bi da se izbore za rješenje unutar same političke partije”, smatra Vujović.
On je ocijenio da će se nastaviti sa ogromnom volatilnošću ukoliko partije ne daju svom članstvu mogućnosti da ono djeluje i bori se za svoje ideje unutar stranke.
“Ljudi jednostavno napuštaju partiju i idu ka novoj. Ne osjećaju neku lojalnost. Uzmite primjer izbornih rezultata Demokratskog fronta (DF) u Nikšiću na posljednjim izborima. U gradu u kome DF kontroliše ogroman sistem zapošljavanja, oni su doživjeli fijasko u odnosu na prethodne parlamentarne izbore”, naveo je Vujović.
Prema njegovim riječima, nije sve u klijentelizmu, partijskom zapošljavanju i kupovini glasova.
“To što ste nekoga po partijskoj liniji zaposlili, ne znači da će na narednim izborima on biti lojalan. Oni koji su na vlasti zadnjih godina vjerovali su da se sve može na taj način, jer je DPS tako radio. DPS je radio, ali nije to ni njima bilo dovoljno”, kazao je Vujović.
On je rekao da političke partije u Crnoj Gori moraju da imaju programsku osnovu, odnosno da ljudi moraju vjerovati da će im te stranke donijeti nešto dobro.
Vujović je ocijenio da je Pokret Evropa sad (PES) ostvario uspjeh na izborima zato što su njihovi birači vjerovali da će im biti povećane plate.
On je rekao da se nada da će Crna Gora dobiti odgovornu vladu.
“Puno je nedoumica, ne mogu da shvatim da je postignut dogovor o koaliciji, a da se ne zna kakvu će ekonomsku politiku Vlada voditi. A očekivanja su najviše fokusirana upravo na ekonomsku politiku”, kazao je Vujović.
Bonus video:
