Samohrana majka sa četvoro maloljetne djece koja, navodno, iz sigurne ženske kuće izlazi bez riješenog statusa - bez novca i podrške sistema, nije korisnica skloništa u Podgorici i Nikšiću.
To su “Vijestima” kazali iz Sigurne ženske kuće (SŽK) i organizacije SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja iz Nikšića.
“U skloništu nemamo ženu sa četvoro djece, koja je u procesu napuštanja skloništa. Navodi dijela medija u potpunost su netačni i tim povodom izražavamo zabrinutost zbog širenja neprovjerenih informacija, koje javno degradiraju našu organizaciju”, kazala je redakciji psihološkinja SŽK Nada Jelovac.
Iz nikšićke organizacije rekli su i da u tom “SOS skloništu ne postoji nijedna žena koja odgovara” navodima koje su objavili mediji.
“U konkretnom slučaju su brojni mediji prenijeli netačnu informaciju da žena žrtva nasilja sa djecom mora da napusti sigurnu žensku kuću/SOS sklonište iako je ‘bez novca i podrške’. Kako bi potkrijepili informaciju pozivaju se na ‘sigurnosnu procjenu rizika izlaska iz skloništa koja je takva da ona i djeca ovu sigurnu zonu moraju da napuste za tri dana jer je otac djece dobio zabranu prilaska porodici’. Mediji su mogli jednim pozivom od sigurne kuće/skloništa dobiti informaciju da u njihovom radu ne postoje takve prakse i da navedeno nije dio nijedne politike i procedure rada”, navodi u odgovoru “Vijestima” Nada Koprivica, program asistentkinja organizacije SOS telefon Nikšić.
Informaciju o samohranoj majci sa četvoro maloljetne djece koja “dalje bez novca i podrške sistema” izlazi iz skloništa objavila ja prije nekoliko dana Banka hrane.
Direktorica Marina Medojević “Vijestima” je rekla da zna u kojem je skloništu žena sa djecom.
“Znam, naravno koja je sigurna ženska kuća, nisam neozbiljna kada javnost informišem. Trinaest i po godina se borim za ugrožene. U kontaktu sam, žena je kontaktirala mene, zamolila za pomoć, nije nađeno rješenje. Juče je ta žena, žrtva nasilja, imala prvi put razgovor sa direktoricom skloništa, iako je tražila više puta da se sastanu”, rekla je Medojević “Vijestima” u nedjelju.
Kako je kazala, od žrtve koja se obratila Banci hrane, čula je da ona i djeca školskog uzrasta nemaju jakne ni kišobran, ni pribor za školu...
“Žena žrtva nasilja je rekla da znaju sve šta se dešava... Jako je ženi zamjerila direktorka što je javno stvar objavljena i što se meni obratila... Pisala sam svim relevantnim adresama”, rekla je ona redakciji.
Kako je kazala, obratila se zaštitniku za ljudska prava i slobode, Ministarstvu rada i socijalnog staranja, odnosno nadležnom centru za socijalni rad.
Iz kancelarije Zaštinika nisu odgovorili na upit “Vijesti”. O konkretnom slučaju, te eventualnoj odgovornosti, iz resora koji vodi Naida Nišić, najavili su da će odgovoriti danas.
Finansijska, pravna i psihološka pomoć
Iz podgoričke SŽK pojasnili su procedure za smještaj. Kako su rekli, žene se u sklonište smještaju nakon što nasilje prijave policiji, a potom policija i centar za socijalni rad kontaktiraju sklonište. Po smještaju, nadležni centar u roku od tri dana donosi rješenje. U hitnim slučajevima, kako su dodali, žena se prvo smjesti, nakon čega se donose rješenje i individualni plan...
“A ako ona ne želi da prijavi institucijama, poštujemo odluku žene i to nije uslov za smještaj”, rekli su iz SŽK Podgorica, gdje je tokom 24 godine od osnivanja smješteno preko 5.000 žena i djece.
Individualni plan sa korisnicom, koji se izrađuje po smještaju, kako su kazali, radi se u saradnji sa nadležnim centrom za socijalni rad.
“Samim individualnim planom definišemo period boravka u skloništu i oblasti pomoći i podrške ženi sa iskustvom nasilja i njenoj djeci. Tokom boravka u skloništu obezbjeđujemo savjetovanje, pravnu i psihološku pomoč i podršku, uslugu povjerljivog lica i medijacije u kontaktu sa institucijama... Prateći proces oporavka od nasilja, individualni plan rada i boravka u skloništu se produžuje, dok se ne procijeni da je žena spremna da napusti sklonište i započne samostalan život sa djecom”, kaže Nada Jelovac.
U skloništu SŽK u Podgorici, kako je rekla, žena može ostati do godinu.
“Posvećeno radimo na tome da se žena osnaži, kako psihološki tako i finansijski, jer je optimalno i djelotvorno da u periodu od nekoliko mjeseci započne samostalan život”, rekla je ona.
Dodaje i da SŽK trenutno sprovodi projekat “Uz tebe do kraja - novog početka”, koji finansira Ministarstvo rada i socijalnog staranja, a putem kojeg SŽK ženama koje sa djecom napuštaju sklonište mogu da obezbijede finansijsku podršku u iznosu od 200 eura mjesečno za period od 12 mjeseci, kao podršku za zakup stana.
“Do sada smo na ovaj način pružili podršku za tri korisnice koje su napustile sklonište, a u narednom periodu planiramo da istu podršku obezbijedimo za još pet”, kazala je Jelovac i dodala da, pored finansijske, korisnicama nastavljaju da obezbjeđuju i druge usluge u svrhu potpunog oporavka od nasilja.
“Nerijetko, ženama koje su boravile u skloništu i izašle iz situacije nasilja treba pravna pomoć u postupcima neplaćanja alimentacije”, kazala je ona.
U skloništu Sigurne ženske kuće u Podgorici trenutno boravi 17 osoba, od čega pet žena i 12 djece. To su, kako su rekli, i maksimalni kapaciteti za smještaj.
Godišnje pomognu oko 70 žena
Iz nikšićke organizacije za podršku i pomoć ženama i djeci žrtvama nasilja, rekli su da oni za žene, nakon što napuste SOS sklonište, obezbjeđuju dugotrajne programe psihološke pomoći i podrške, pravnu pomoć i zastupanje na sudu...
“Programe emocionalne podrške i osnaživanja, kao i program podrške za reintegraciju kroz koji odgovaramo na najurgentnije potrebe žena i djece i osnažujemo njihove napore da započnu samostalan život bez nasilja”, kazali su “Vijestima”.
Dodali su i da mediji objavljivanjem neprovjerenih informacija, ženama žrtvama nasilja i njihovoj djeci, “umjesto ohrabrenja i podrške, mogu nanijeti nemjerljive štete”, da se “ženama koje su u situaciji nasilja šalje poruka da u Crnoj Gori nema nijedan servis pomoći i podrške, niti adresa koja će im osigurati zaštitu i osnaživanje”.
“One se dodatno obeshrabruju da pokušaju izlazak, a nasilnicima se daje alat za dodatno zastrašivanje žrtava. Istovremeno se u javnosti pokušavaju diskreditovati sigurne kuće/skloništa... kojima žrtve po svim relevantnim istraživanjima najviše vjeruju”, rekli su iz NVO SOS telefon Nikšić.
Iz organizacije SOS telefon Nikšić kazali su da od 2009, na godišnjem nivou, obezbijede pomoć i podršku za oko 70 žena i djece.
Bonus video:
