Iako je u proteklih godinu dana značajno smanjila broj kontingenata vojne pomoći Ukrajini, Crna Gora će, u skladu sa mogućnostima, nastaviti da vojno, finansijski, politički i humanitarno pomaže tu državu dok god to bude potrebno.
To tvrde iz Ministarstva odbrane i ističu da je Crna Gora stoprocentno usklađena sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije.
“Crna Gora je jasno osudila agresiju Rusije na Ukrajinu i podržava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine. Usklađeni smo 100 odsto sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU i do sada smo implementirali svih 10 paketa sankcija protiv Rusije. Do sada smo pružali političku, humanitarnu, finansijsku i vojnu pomoć Ukrajini i nastavićemo i u narednom periodu, u skladu sa našim mogućnostima i kapacitetima”, rečeno je “Vijestima” u Ministarstvu odbrane (MO) koje vodi ministar Dragan Krapović (Demokrate).
Potvrdili su da je Crna Gora do sada, odgovarajućim zaključcima Vlade, donirala Ukrajini naoružanje i vojnu opremu čija je ukupna procijenjena vrijednost blizu 11 miliona eura. Nisu, međutim, konkretno odgovorili koliko je u prošloj godini bilo novih isporuka vojne pomoći Ukrajini, u kojoj vrijednosti i što su one sadržale.
Poredeći podatke koji su ranije objavljeni i ono što sada saopštava MO, dolazi se do zaključka da je u 2023. Ukrajini samo u jednom navratu poslata nova vojna pomoć, vrijednosti manje od milion eura. Naime, “Vijesti” su početkom februara 2023. godine, nakon skidanja oznake tajnosti sa tih materijala, dobile detaljne podatke o do tada pruženoj vojnoj pomoći Crne Gore Ukrajini. Od 24. aprila 2022. kada je započela ruska agresija na tu državu, do početka februara 2023. godine, Crna Gora je Ukrajini u sedam navrata poslala kontingente pomoći u naoružanju i vojnoj opremi, ukupne procijenjene vrijednosti 10.062.905,20 eura. Ministar Krapović je početkom ove godine iznio podatak da je MO Crne Gore do sada “u osam navrata, u ukupnoj vrijednosti od oko 11 miliona eura, obezbjeđivalo donacije Ukrajini donacije u vidu hrane, zaštitne opreme, različitih tipova municije, rezervnih djelova, kao i protivvazdušne opreme”. To znači da je lani jedan novi paket vojne pomoći upućen Kijevu iz zvanične Podgorice.
MO sada ne iznosi informacije što je sadržao taj posljednji paket, iako su prije godinu dana tvrdili da se “nakon što su NATO saveznici počeli da objavljuju podatke o donacijama, počelo razmišljati o ukidanju stepena tajnosti o donacijama Crne Gore, što je u konačnom i urađeno početkom februara 2023.”.
U sedam do tada iz Podgorice za Ukrajinu poslatih kontingenata vojne pomoći, pored ostalog, bili su rezervni djelovi za srednje višenamjenske helikoptere tipa “Mil Mi-8”, lična zaštitna oprema za vojnike u vidu šljemova i balističkih prsluka, suvi dnevni obroci za ishranu vojnika u terenskim uslovima, laki prenosni protivvazduhoplovni raketni sistemi (MANPADS) tipa “strela-2M”, minobacačke granete kalibra 60 i 82 mm, topovske granate kalibra 57 i 76 mm, nevođena raketna zrna kalibra 57 mm, te puščana municija kalibra 7,62 mm.
Iz Ministrastva odbrane “Vijestima” je rečeno da je u međuvremenu Crna Gora pokazala interesovanje da se uključi i u najnoviju misiju “European Union Military Assistance Mission - EUMAM)” koju je sredinom oktobra prošle godine pokrenuo Evropski savjet. Ta misija ima nekoliko aspekata usmjerenih na jačanje vojnih sposobnosti i kapaciteta ukrajinskih oružanih snaga, prvenstveno kroz pružanje lične, kolektivne i specijalističke obuke za ukupno oko 15.000 ukrajinskih vojnika u zemljama Evrope, odnosno kroz nabavku i isporuku Kijevu municije, vojne opreme i raznih borbenih platformi, odnosno održavanje i popravku oštećenih borbenih sredstava.
“Nedavno smo iskazali namjeru i da ostvarimo angažman i u EU misiji za podršku Ukrajini (EUMAM), za šta očekujemo povratnu informaciju od EU strane”, rekli su “Vijestima” u resoru odbrane, podsjećajući da su kao dio doprinosa NATO politici odvraćanja i odbrane, pripadnici Vojske Crne Gore već angažovani u NATO strukturi snaga u sastavu snaga za brzo reagovanje. Naime, od 2018. pripadnici VCG su dio Multinacionalne borbene grupe u Letoniji, kao dio NATO ojačanog prisustva na istoku (eFP), a od prošle godine i u sastavu Borbene grupe pojačane budnosti (eVA) u Bugarskoj. U te dvije misije trenutno je angažovano skoro 50 crnogorskih vojnika.
“Napominjemo da se učešće naših vojnika u svim navedenim misijama, operacijama i NATO aktivnostima, realizuje na osnovu odluka Skupštine Crne Gore”, istakli su iz Ministarstva odbrane.
Bonus video:
