Prosvjetni radnici u regionu hronično su nezadovoljni platama, zbog čega se ovdašnji nastavnici spremaju za štrajk.
Prosječna zarada nastavnika u Crnoj Gori je niža od državnog prosjeka, a slična je situacija i u Srbiji i u Bosni i Hercegovini (BiH).
Njihovi sindikalni predstavnici, pak, upozoravaju na to da plata nije jedini problem - odnos država, roditelja i đaka doveo je prosvjetne radnike na margine društva.
Protesti i štrajkovi najavljeni i u Kantonu Sarajevo
Ukoliko do 19. februara ne bude dogovora sa Vladom u vezi sa povećanjem zarada koje im, tvrde predstavnici Sindikata prosvjete, pripada prema Grankom kolektivnom ugovoru (GKU), nastavnici od 19. februara radikalizovati proteste.
Dolaziće u ustanove u kojima rade u terminu od 8 do 12 časova, ali neće držati nastavu.
Takav model generalnog štrajka, rekao je nedavno predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović, podržava više od 60 odsto nastavnika u osnovnim i srednjim školama.
Dodatnu radikalizaciju štrajka najavili su nastavnici iz Pljevalja - otpočeće štrajk glađu 26. februara, ukoliko do tog datuma ne bude postignut dogovor o povećanju zarada sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija.
Prema podacima Uprave za statistiku (Monstat), prosječna plata u decembru 2023. u obrazovanju iznosila je 810 eura, što je za četiri eura niže u odnosu na državni prosjek.
Za proteste i štrajk spremaju se i u Kantonu Sarajevo (KS) u BIH.
“Kolektivni ugovori u KS-u postoje od 2006. Od 2010. su povoljniji za radnike. Međutim, Sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja KS-a, ide do kraja u borbi za djecu i radnike, te smo u pripremama protesta 14. februara, kao i generalnog štrajka. Radnici u ustanovama predškolskog i osnovnog odgoja i obrazovanja i njihovi sindikalni predstavnici su ostali principijelni i posvećeni borbi za djecu i prava radnika”, rekao nam je Saudin Sivro, predsjednik Sindikata.
Iz Sindikata navode da su plate u obrazovanju među najnižim u odnosu na plate u drugim sektorima.
“Osnovne plate u drugim sektorima su veće do 50 odsto u odnosu na plaće radnika u vrtićima i osnovnim školama na području KS-a”, naveo je Sivro.
Plata nastavnika u osnovnoj školi u KS-u iznosi 1.524 KM (oko 750 eura), u ZE-DO kantonu 1.533 KM (oko 780 eura), Županiji Posavskoj 1.459 (oko 775 eura), HNK 1.448 KM (oko 740 eura), TK 1.416 KM (oko 700 eura), BPK 1.409 KM (oko 700 eura), ZHK 1.395 KM (oko 700 eura), USK 1.295 KM (oko 650 eura), RS do 1.640 KM, koliko prosjeku ima profesor u srednjoj školi.
“Plata zaposlenih u predškolskim ustanovama i osnovnim školama na području USK je trenutno najniža u FBiH. Kolektivni ugovor je u suštini solidan i poštuje se. Problemi prosvjetnih radnika su i stalni odlazak porodica što uzrokuje smanjenje broja odjeljenja i povećanje tehnološkog viška. To izaziva stres kod nastavnika, jer su u neizvjesnosti. Tu nemamo razumijevanje i trenutno samo mi imamo liste tehnološkog viška. Sljedeće je nametanje novih poslova i zadataka za koje nastavnici nisu dovoljno educirani i koji im stvaraju dodatni stres. Status prosvjetnih radnika je dodatno narušen radom neakreditiranih obrazovnih ustanova koje izdaju diplome pomoću kojih se ljudi zapošljavaju. Sve veći pritisak roditelja kojima je ocjena iz pojedinih predmeta važnija od znanja djeteta. Nažalost vlasti u BiH još uvijek obrazovanje tretiraju kao trošak, a ne kao ulaganje u budućnost”, objasnila Zehra Hadžić predsjednica KO SSOOiO FBiH - USK.
Povećanje u etapama ili odjednom?
Početna plata nastavnika sa sedmim stepenom stručne spreme i sa posljednjim povećanjem od 10 odsto za toliko je niža od prosjeka Republike Srbije, ukazao je Srđan Slović, predsjednik Granskog sindikata prosvjetnih radnika Srbije “Nezavisnost”, koji podsjeća da se Vlada u protokolu potpisanim u oktobru prošle godine sa reprezentativnim sindikatima obrazovanja obavezala da će osnovna plata nastavnika dostići republički prosjek do 1. januara 2025.
“Od toga se nije odustalo i niko ne negira da se to neće ispuniti, ali još nema jasnog stava da li će to ići u etapama ili odjednom”, kaže Slović.
Zaposleni u obrazovanju su početkom februara primili prvi dio januarske zarade od kada je počela da važi nova cijena rada, pa je osnovna plata nastavnika početnika sada 86.680 dinara (739 eura).
Iz Nezavisnog sindikata prosvjetnih radnika Srbije (NSPRS) upozoravaju na to da je osnovna zarada školskog profesora sa fakultetskim obrazovanjem u Srbiji 2009. godine bila 2,89 puta veća od minimalne zarade.
Od tada se taj odnos mijenja na štetu prosvetnih radnika pa danas profesori dobijaju samo 1,74 puta veću platu od minimalca.
“Ako se ovaj trend nastavi, za osam godina će profesori raditi za najnižu garantovanu zaradu u državi, kao nekvalifikovani fizički radnici”, ističu u NSPRS.
Da bi se ova pogubna sudbina izbjegla, neophodno je, kažu, promijeniti način obračuna zarade u prosvjeti.
Predlog NSPRS je da osnovica za računanje plate u prosvjeti bude minimalna zarada u Republici Srbiji, a koeficijenti bi se kretali od 1,05 za fizičkog radnika, do 2,3 za nastavnika sa sedmim stepenom stručnosti.
Predlog sadrži i odredbu da se koeficijenti uvećavaju za 0,20 na ime regresa i toplog obroka zaposlenih. Primjenom ovog predloga, fakultetski obrazovan profesor bi uvijek zaradio najmanje 2,4 državna minimalca.
“Predstavnici vlasti govore kako imamo najbolje finansije u regionu. Međutim, ako uporedimo naše i plate naših kolega u regionu, vidimo koliko nas je država ponizila. Da ne pominjemo Sloveniju i Hrvatsku koje su daleko iza nas. Mi zaista imamo veći BDP od Republike Srpske i BiH, na nivou smo Crne Gore, a Makedonija je nešto ispod nas. Ali je osnovna plata nastavnika u Crnoj Gori i Republici Srpskoj 100 eura veća nego u Srbiji, veća je i u BiH, čak njihov nastavnik sa oko 30 godina radnog staža ima skoro dvije prosečne plate, a mi se borimo i tražimo samo taj jedan prosjek”, kazao je ranije Slović.
On napominje da treba imati u vidu i da je sistem nagrađivanja u državama iz okruženja drugačiji nego u Srbiji, odnosno da minuli rad iznosi najmanje 0,5 odsto po godini radnog staža, a u Crnoj Gori od 0,5 do jedan odsto.
Pregovori, ali i pripreme za radikalizaciju
Procenti su krajem godine crnogorske nastavnike natjerali na protest, a najavljen je i generalni štrajk.
Sindikat prosvjete je krajem decembra 2022. potpisao GKU sa Vladom u tehničkom mandatu, a tvrde da im je tim dokumentom garantovano da se svi koeficijenti složenosti uvećavaju za 20 odsto od 1. januara prošle, odnosno za dodatnih 10 odsto od januara ove godine.
Vlada Milojka Spajića, koja je u međuvremenu izabrana, to povećanje nije uvrstila u budžet za ovu godinu, uz obrazloženje da nema novca. Prema procjenama, povećanje za oko 14.000 zaposlenih koštalo bi državu dodatnih 18 miliona eura.
Odredba GKU, oko koje se Sindikat i Vlada spore, predviđa da će se, zavisno od makroekonomskih parametara i limita potrošnje koji budu utvrđeni za 2023. i 2024. godinu, saglasno Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koeficijenti složenosti poslova “dodatno razmotriti, o čemu će se donijeti poseban Sporazum ugovornih strana do kraja fiskalne 2023. i 2024. godine”. Godinu nakon usvajanja novog GKU nije postupano ni po članu 79, koji predviđa da ugovorne strane, odnosno Ministarstvo i Sindikat prosvjete, obrazuju komisiju za sprovođenje, praćenje, primjenu i tumačenje GKU, na paritetnoj osnovi, od tri predstavnika svake ugovorne strane.
Nedavno je formirana mješovita komisija koja pregovara o izmjenama GKU. Paralelno sa tim, kazao je Božović, teku pripreme prosvjetara za štrajk. Odluka o stupanju o štrajk predata je Ministarstvu prosvjete prošle sedmice, a ukoliko se uskoro ne dogovore, prosvjetari će obustaviti nastavu. Članovi Glavnog odbora Sindikata prosvjete pokrenuli su i spor pred Agencijom za mirno rješavanje sporova, što je tek korak pred tužbu protiv države.
“Ukoliko narednih dana dođe do kompromisnog rješenja odluka o štrajku se povlači, a povlačimo i ono što smo podnijeli Agenciji za mirno rješavanje sporova. Nadamo se da neće doći do štrajka”, poručio je Božović.
I Vlada je na sto stavila svoju ponudu - ako se nastavnici strpe, najkasnije do kraja septembra mogli bi primati najmanje 15 odsto veću neto zaradu.
“Prosvjetnim radnicima ponuđeno je povećanje zarada u neto iznosu od najmanje 15 odsto, što bi se primjenjivalo najkasnije do kraja trećeg kvartala ove godine...Još jednom napominjemo da je neophodno primijeniti održiva rješenja koja neće ugroziti funkcionisanje sistema, a sa druge strane će voditi do sistemskog unapređenja položaja prosvjetnih radnika u društvu, što je, nadamo se, svim učesnicima u razgovoru i cilj”, kazali su iz Ministarstva prosvjete.
Pregovori su u toku, a ako izostane kompromis i dođe do štrajka, biće to prvi veliki, radikalni protest prosvjetara nakon 22 godine.
Prosvjetnim radnicima tada je trebalo 10 mjeseci štrajka i pregovora kako bi za osam odsto povećali svoje plate.
Istina je, pak, da se tih mjeseci nijesu razdvajali od učenika - odabrali su opciju da ne obustavljaju nastavu, već da čas skrate na 25 minuta.
Štrajk je tada okončan potpisivanjem sporazuma nakon čega su prosvjetarima i počele da se povećavaju plate kroz kolektivni ugovor, odnosno njegove izmjene i dopune. Od tada do danas, svakoj izmjeni je prethodio proces pregovora, ali štrajkova više nije bilo, jer je Zakon o štrajku donijet upravo nakon te pobune prosvjetnih radnika i oni su onemogućeni da traže svoja prava na taj način. Propis je u međuvremenu mijenjan, ali nije promijenjen Akt o minimumu procesa rada za oblast prosvjete iz 2006, koji i danas važi, a predviđa da nastava ne smije biti obustavljena.
U sjenci procenata ovog puta u Crnoj Gori su ostali problemi u prosvjeti - sve brojnija odjeljenja u gradskim školama, neodgovarajući uslovi rada, pritisci roditelja da se ocjene njihovoj na kraju godine poprave iako to ne zaslužuju, gomilanje administrativnog posla na leđa nastavnika...
Bonus video:
