Godinama se priča o poboljanju položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori, ali se ništa suštinski ne radi da bi se to primjenilo u praksi, saopštio je Ganija Pajazitaj, predsjednik NVO "Udruženje raseljenih Roma i Egipćana sa Kosmeta u Crnoj Gori", povodom Svjetskog dana Roma koji se obilježava 8. aprila.
On je u saopštenju dostavljenom medijima istakla da se s vremena na vrijeme održi neki okrugli sto, tribina, priča se o Položaju Roma i Egipćana i vrlo malo, ili skoro ništa, se od onoga što se priča i realizije.
"I ove godine dočekujemo Međunarodni dan Roma i slavimo ga, ali za slavlje mora da postoji i razlog. Osmi april je dobar razlog, ali ako vidite okruženje u kom ljudi žive, onda ćete shvatiti da ne postoji nikakav povod za slavlje. Ako prolazite pored novih zgrada u romskom naselju Konik, vidjećete djecu, prljavu, golu i bosu, koja se igraju na ulici, a koja ne idu u vrtiće, ne idu ni u školu... Prizor kao iz Kusturičinih filmova.
Umjesto da poboljšaju svoje intelektualne sposobnosti, Romi teže ka obavljanju slabo plaćenih fizičkih poslova kako bi prehranili svoje porodice. I pored sporadičnih nastojanja koje država i njene institucije preduzimaju na poboljšanju položaja romske zajednice, opšte je uvjerenje da suštinskih promjena ima veoma malo, ili nimalo", smatra Pajazitaj.
On je kazao i da su proteklih godina brojne nevladine organizacije realizovale veliki broj projekata koje se odnose na doprinos poboljšanju statusa RE zajednice u Crnoj Gori.
"Ali do bilo kakvog pomaka nije došlo, jer je bavljenje pitanjem ovih zajednica očigledno za mnoge postala dobra prilika za biznis, i brze i lake zarade, pa je i 8. april prilika za biznis od koga ove zajednice nemaju ama baš ništa", mišljenja je Pajazitaj.
On je poručio da se mora konačno prekinuti praksa diskriminacije i segregacije prema zajednici Roma i Egipćana.
"Vlada Crne Gore se trudi da uglavnom najznačajnije probleme rješava u skladu sa njenim mogućnostima. Za poboljšanje položaja romske zajednice u Crnoj Gori nažalost, ponekad nedostaje politička volja. Postoje lokalni akcioni planovi, koji nisu operativni i ne implementiraju se u praksi.
Treba biti iskren i reći da određenih pomaka ima, naročito kad je u pitanju obrazovanje. Svake godine je u porastu broj djece koja su uključena u redovno školsko obrazovanje. Broj srednjoškolaca i studenata je takođe u porastu. Ovim dobrim rezultatima svakako je doprinela odluka Vlade Crne Gore da svake godine obezbijedi stipendije za srednjoškolce i studente, i to je za svaku pohvalu. To su suštinske mjere i aktivnosti koje daju konkretne rezultate i na tome treba istrajati", zaključuje se u saopštenju.
Bonus video:
