Veliko nevrijeme paralisalo Crnu Goru: Oluja odnijela živote, stabla, krovove...

Turski državljanin poginuo je u Čanju, a Tivćanin D. P. (60) na gradilištu golf terena u Luštici tokom jakog nevremena koje je juče u prijepodnevnim časovima zahvatilo Crnu Goru.

Olujni vjetar, praćen pljuskovima i grmljavinom, srušio je sva tri pretovarna mosta, teška više od 400 tona, ali i tri dizalice u Luci Bar, čupao drveće iz korijenja u više opština u centralnom i južnom regionu, dizao krovove kuća i zgrada, prekinuo napajanje strujom u djelovima države…Ulice na primorju su bile pod vodom, a najkritičnije je bilo u Budvi. Oštećeno je više vozila, ali i plovila.

Meteorolozi su najavili mogućnost nevremena, ali nije bilo upozorenja da bi moglo biti olujnog intenziteta. Upozorenje nije stiglo ni od Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova.

Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju juče je saopšteno da ta institucije “ne izrađuje vrlo kratkoročnu prognozu vremena (nowcasting) zbog nedostatka meteorološkog radara koji bi omogućio pravovremeno otkrivanje i prepoznavanje opasnih meteoroloških pojava”. “Vijesti” su u više navrata upozoravale da je Crna Gora je, uz Albaniju i Bosnu i Hercegovinu, među rijetkim zemljama koje nemaju radare za kratkoročnu prognozu koji bi bili značajni u sprečavanju rizika od prirodnih nepogoda.

Dovoljan stepen upozorenja?

Iz Zavoda je juče saopšteno da je na osnovu prognostičkog materijala sa kojim su raspolagali, Odsjek za analizu i prognozu vremena, od sredine prošle nedjelje najavljivao je naglu promjenu vremena i lokalne nepogode.

“Od nedjelje u biltenima smo potvrđivali i izraženije i obilnije pljuskove i navodili mogućnost za lokalne nepogode. Na osnovu profesionalnih, službenih, sertifikovanih prognostičkih produkata Evropskog centra za srednjoročnu prognozu vremena ECMWF-a izdat je narandžasti meteoalaram u sjevernim i centralnim predjelima, a žuti za južne oblasti kao dovoljan stepen upozorenja na očekivane vremenske nepogode. Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju ne izrađuje vrlo kratkoročnu prognozu vremena (nowcasting) zbog nedostatka meteorološkog radara koji bi omogućio pravovremeno otkrivanje i prepoznavanje opasnih meteoroloških pojava”, saopšteno je juče iz Zavoda.

Iz MUP-a su prethodno kazali da Zavod “iz tehničkih razloga nije mogao predvidjeti jačinu i vremenski interval oluje”.

“Nevremenom koje je zahvatilo Crnu Goru, posebno je pogođen primorski region u kojem nažalost imamo i izgubljene živote. U Čanju, na gradilištu, život je izgubio turski državljanin, dok je u Radovićima od udarca groma stradalo jedno lice. U Petrovcu je jedno lice spaseno iz vode, a u Luci Bar je jedan radnik lakše povrijeđen. Pričinjena ja značajna materijalna šteta u luci Bar, Ulcinju, Kotoru i Budvi. U središnjem i sjevernom dijelu Crne Gore pričinjena je manja materijalna šteta u vidu oborenih stabala, bez većih oštećenja”, ističe se u saopštenju.

Biče potrebno vremena i para za Luku Bar

Sva tri pretovarna mosta koja su u Luci Bar još od 1977. godine su se srušila usljed jakih naleta vjetra. Mostovi su bili visoki preko 30 metara i teži od 400 tona. Ne može se još uvijek znati kolika će biti šteta za Luku Bar, ali dugo vremena neće moći da radi kao do sad, kazao je “Vijestima” kazao Ilija Pješčić, direktor AD Luka Bar. On je naglasio da ništa nije ukazivalo na to da će doći do orkanskih vjetrova te da su na terenu bili radnici koji su obavljali redovne poslove.

“Srećom, niko nije preminuo ali par radnika je povrijeđeno. U pitanju su lakše povrede, ogrebotine i slično”, ispričao je Pješćič i objasnio da se većina njih na vrijeme sklonila.

Kako je on objasnio, pretovarni most C koji je bio pri samoj obali, na kojem se radila sanacija sajli i grabilice bio je usidren i vezan lancima za ankere, bile su spuštene kočnice i papučice. Međutim, udari vjetra u jednom trenutku su bili toliki da su ankeri popucali i on je nekontrolisano, velikom brzinom, krenuo ka dva druga mosta i povukao ih je za sobom, pošto se nalaze na šinama.

“Kako su se nasložili jedan na drugi, vjetar ih je vukao dok se nisu skroz oborili. Baš jedan težak dan za Luku”, ispričao je.

Novčana šteta gubitkom samih mostova nije velika, objasnio je on, ali se ne može procijeniti gubitak koji će Luka Bar imati jer će najviše biti pogođene robe koje su radili do sada.

Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović obišao je Luku Bar i mjesto havarije, a “Vijestima” je kazao da se za sad ni okvirno ne zna kolika je šteta pričinjena.

“Moram reći da je situacija loša, to će biti velika šteta. U narednom periodu mi ćemo da vidimo tačno koliko će ta cifra da iznosi”, poručio je Radulović.

Kazao je da će, kao odgovorna Vlada, stajati iza Luke Bar i da postoji mogućnost u Zakonu kontrole državne pomoći da se zbog elementarnih nepogoda da određeni dio novca. Kada se ustanovi konkretno kolika je šteta, oni će finansijski pomoći ovoj kompaniji.

Mjesto havarije juče je bilo ograđeno policijskom trakom, a na terenu su i službenici zaštite i spasavanja u sklopu Luke. Ograđeni su i određeni djelovi Slobodne zone zbog potencijalne opasnosti.

Spaseni turisti na Skadarskom jezeru

Služba zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero juče je spasila dvoje stranih državljana, nakon što se tokom nevremena prevrnuo turistički brod.

“Služba zaštite je u rejonu Čakovica u ovom zaštićenom prirodnom području brzom intervencijom spasila dvoje stranih državljana koji su se našli u neprilici usljed prevrtanja turističkog broda zbog oluje koja je zahvatila čitavu Crnu Goru u prijepodnevnim satima. Služba zaštite stoji na raspolaganju svim turistima i lokalnim zajednicama za bilo kakvu pomoć. Apelujemo na sve korisnike prostora i turiste da se prije planiranja boravka u zaštićenom području, dobro informišu o vremenskim prilikama jer je to jedan od prvih uslova da boravak u prirodi bude bezbjedan”, saopšteno je iz preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore.

Zbog jakog nevremena praćenog olujnim vjetrom koje je zahvatilo Crnu Goru, došlo je do problema na elektro mreži u nekoliko opština.

Iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) su saopštili da su bez struje su bili Sutomore, Čanj i Đurmani, ali je da je napajanje brzo uspostavljeno.

Iz kompanije su kazali da su imali prekide u napajanju strujom u dijelu opštine Zeta, Golubovcima, Ponarima i Barutani, Botunu, djelovi Podgorice, Pljevalja…

Radar košta 1,5 miliona, a čuva živote i imovinu

Iz ZHMS su “Vijestima” ranije kazali da ta ustanova raspolaže velikim brojem meteoroloških stanica, različitog nivoa i konstantno radi na njihovoj što većoj automatizaciji, čime se dobijaju pravovremeni i pouzdani podaci o stanju vremena.

Iz te institucije su ranije “Vijestima” objasnili da bi “nowcasting” prognoza dodatno ojačala mogućnost za izdavanje upozorenja na postojanje neposredne opasnosti od olujno-vremenske nepogode, kojom su ugrožene sve privredne aktivnosti ljudi, a prije svega njihovi životi.

Istakli su tada da je nabavka meteorološkog radara funkcionalno povezana sa svim projektima od značaja za rano upozorenje na opasne vremenske prilike. Radar je, tvrde, prepoznat u nedavno urađenoj “Procjeni rizika od katastrofa Crne Gore”, koja nabavku navodi kao obavezu u sprečavanju rizika od prirodnih nepogoda.

“Kao takav tehničko-tehnološki uređaj, radar (ili radari) su već dug vremenski period na listi prioritetnih projekata ZHMS-a, tačnije prvi prioritet i do sada su kandidovani na veliki broj adresa i poziva za projekte, donatorske konferencije... Dodatno, projekat radara se nalazi iz godine u godinu u dijelu predloga projekata za kapitalni budžet Ministarstva finansija. Međutim, zasad projekat Radara nije realizovan.

Iz ZHMS su odgovorili da su upoznati sa radarima koji su na tržištu, njihovim karakteristikama, kao i da postoji odrađen idejni projekat, čime će se kada se obezbijedi novac za kupovinu i instalaciju projekat realizovati veoma brzo.

Kazali su da se prethodni idejni projekti, koji su obuhvatali i analizu potrebnih infrastrukturnih radova, instalacije, obuke za korišćenje radara i njihovo održavanje, zavisno od tipa radara kreću u opsegu od 800.000 do 1.500.000 eura.

“Radar čija je vrijednost 1.500.000 eura sa poslovima nabavke, instalacije i obuke zaposlenih je najcjelishodnije rješenje”, istakli su.